Diplomacija jačega: Kako je Marco Rubio izolirao države koje naziva"neprijateljima čovječanstva

Skup koji je nekoć okupljao sve šefove država zapadne hemisfere i dalje se, unatoč izazovima, smatra najvažnijim regionalnim forumom. Održava se svake tri godine, a organizira ga zemlja domaćin u suradnji s američkim State Departmentom i Organizacijom američkih država (OAS), čije tri isključene zemlje nisu članice, piše Responsible Statecraft.

Diplomatski izvori navode da je dominikanska vlada — koja je u priopćenju hvalila svoje „izvrsne odnose s Kubom” i istaknula da je odluka „strogo multilateralna” kako bi se osigurala najveća moguća prisutnost — do kraja 2024. više puta uvjeravala Kubu da će biti pozvana na prosinački skup.

Kubansko Ministarstvo vanjskih poslova reagiralo je u utorak, tvrdeći da je zaokret rezultat pritiska američkog državnog tajnika Marca Rubija, koji je ranije ove godine vlade triju zemalja nazvao „neprijateljima čovječanstva”.

Kuba je poručila da takav potez stvara prepreke za „poštovan dijalog između SAD-a i Latinske Amerike i Kariba”, te da će skup utemeljen na isključivanju i prisili, a ne na dijalogu, biti „osuđen na neuspjeh”.

Povijest sukoba i pritisaka

Uoči posljednjeg Samita Amerika u Los Angelesu 2022., Bidenova administracija donijela je sličnu odluku da ne pozove Kubu, Venezuelu i Nikaragvu, navodno zbog kršenja ljudskih prava. Odluka je izazvala diplomatsku buru: Meksiko, Honduras, Bolivija i nekoliko karipskih država bojkotirali su skup, dovodeći u pitanje budućnost samita, koji se prvi put održao prije više od 30 godina u Miamiju pod inicijativom Billa Clintona.

Pod rastućim pritiskom čelnika regije da SAD organizira inkluzivan samit svih 33 zemalja Latinske Amerike i Kariba, administracija Joea Bidena tada je ublažila dio sankcija Kubi te započela pregovore s vladom Nicolasa Madura u Venezueli o održavanju konkurentnih izbora u zamjenu za američke licence za naftu.

Nijedna zemlja regije zasad nije službeno komentirala isključenje triju zemalja, niti je potvrdila ili otkazala sudjelovanje na prosinačkom sastanku. Američki State Department nije javno reagirao na odluku Dominikanske Republike.

Ako je točno da su SAD izvršile pritisak na Santo Domingo da isključi Kubu, Venezuelu i Nikaragvu — zemlje koje su u prvom Trumpovu mandatu prozvane „trojkom tiranije” i bile izložene novim sankcijama tijekom njegova drugog mandata — diplomatske bi posljedice mogle otežati američke napore da osigura suradnju latinoameričkih država u borbi protiv trgovine drogom, suzbijanju neregularnih migracija, smanjenju kineskog utjecaja i jačanju trgovinskih veza.

Regionalni konteksti i savezništva

Dok su neke vlade, poput Paragvaja, Perua i Argentine, brzo stale uz agendu Donalda Trumpa, druge poput Meksika i Paname surađuju nevoljko — djelomično kako bi izbjegle sudbinu Kolumbije i Brazila, koji su se sukobili s Trumpom zbog rata u Gazi, operacija protiv narkotika u Karibima i američkog miješanja u njihova pravosuđa.

„Ekonomske prijetnje i prisilne mjere Trumpove administracije proširile su strah u cijeloj regiji, odvraćajući većinu vlada i čelnika — čak i one koji bi ranije protestirali protiv isključivanja ovih zemalja sa samita — od suprotstavljanja njegovoj intervencionističkoj agendi”, rekla je Francesa Emanuele, stručnjakinja za OAS iz Centra za ekonomska i politička istraživanja.

„Ako se američko vojno jačanje u Karibima uglavnom nije osporavalo — osim nekoliko iznimki poput predsjednika Kolumbije i Brazila — teško je zamisliti da će ovogodišnje isključenje Nikaragve, Venezuele i Kube izazvati prosvjede kakve smo vidjeli 2022.”, dodala je.

Povijesni presedani

Godine 2018., kada je Trump postao prvi američki predsjednik koji je preskočio Samit Amerika, tri su zemlje bile pozvane od strane domaćina Perua — prisustvovali su Maduro, Ortega i kubanski ministar vanjskih poslova, dok je SAD predstavljao potpredsjednik Mike Pence.
Godine 2015., za vrijeme Obamine administracije, Kuba, Venezuela i Nikaragva također su sudjelovale na samitu u Panami, što je dovelo do prvog susreta američkog i kubanskog čelnika u pola stoljeća.

Dominikanska Republika i američki utjecaj

Dominikanska vlada je u utorak, u suptilnoj kritici OAS-a, istaknula da je na drugim multilateralnim skupovima koje je nedavno ugostila — poput sastanaka Zajednice latinoameričkih i karipskih država (CELAC) i Organizacije iberoameričkih država (OEI), gdje SAD ne sudjeluje — sve tri isključene zemlje bile pozvane i potpuno uključene.

Na Skupštini OAS-a održanoj u lipnju u Antigvi i Barbudi, Kuba je također optužila Trumpovu administraciju da vrši pritisak na karipske vlade da podrže Rosa Maríu Payá, kubansko-američku disidenticu i zagovornicu embarga, koju je Rubio nominirao u Interameričku komisiju za ljudska prava. Kuba je tvrdila da su pojedine karipske zemlje bile ucijenjene prijetnjama o uskraćivanju pomoći ako ne podrže Payá.

Kao blizak i relativno prosperitetan američki saveznik u Karibima, Dominikanska Republika je, pod centrističkim predsjednikom Luisom Abinaderom, ove godine potpisala više ugovora s lobističkim skupinama povezanim s Trumpovim krugovima.

Prema izvještajima, tu su uključeni ugovori s Continental Strategy, koju vodi bivši Trumpov veleposlanik pri OAS-u Carlos Trujillo, te obnovljeni višemilijunski ugovor s Vision Americas, čiji je osnivač Roger Noriega, veleposlanik za vrijeme administracije Georgea W. Busha. Potonji ugovor uključuje podugovore s Western Hemisphere Strategy, koju vodi Daniel Diaz-Balart, sin pokojnog kongresnika Lincolna Díaza-Balarta i nećak republikanskog zastupnika Maria Diaz-Balarta, Rubijevog bliskog suradnika i zagovornika maksimalnog pritiska na Kubu, Venezuelu i Nikaragvu.

Ti su ugovori potpisani neposredno prije Rubijeva posjeta Dominikanskoj Republici u veljači, dijela njegove prve diplomatske turneje po Srednjoj Americi i Karibima.

Dominikanska Republika pokazala se pouzdanim partnerom Trumpove administracije, osobito u odnosu na Venezuelu — nedavno je, slijedeći američki primjer, proglasila „Kartel de los Soles” terorističkom organizacijom, zaplijenila Madurov predsjednički zrakoplov i provela prvu zajedničku operaciju sa SAD-om protiv „narko-terorizma” u Karibima, u kojoj je zaplijenjeno oko 1.000 kilograma kokaina s jedne od triju glisera koje je američka vojska ranije uništila zračnim udarima.

„Ovogodišnji Samit Amerika poslužit će državnom tajniku Rubiju kao pozornica za prikaz lojalnih, podređenih država,” zaključila je Emanuele.

„Zemlje koje se žele usprotiviti to neće učiniti otvoreno kao prije, nego će umjesto predsjednika poslati ministre vanjskih poslova. Problem s ovom ratobornom i štetnom politikom Trumpove administracije jest to što forume poput Samita Amerika pretvara u oruđa vlastite hegemonijske agende.”