EU dobiva svoje prvo protudesničarsko Europsko vijeće?

Summit koji će se održati ovog tjedna u Bruxellesu usredotočit će se na teme kojima je cilj povratiti teren od krajnje desnice, piše POLITICO.

Političari srednje struje — desnog centra, lijevog centra i liberali — vladaju Europom još od Drugog svjetskog rata, ali sada gledaju kako im se moć polako osipa. Nadaju se da će Vijeće Europske unije u četvrtak pokazati da EU brine o pitanjima koja su birače učinila nezadovoljnima i otuđenima. U nekim prijestolnicama Unije nacionalističke, pa i proruske, snage već su na vlasti ili pred vratima, vješto koristeći populistički bijes.

„Braniti europski projekt danas znači više od ulaganja u naše vojske — to znači i ispuniti socijalno obećanje koje drži Europu na okupu“, rekla je Hannah Neumann, zastupnica Zelenih u Europskom parlamentu i članica Odbora za sigurnost i obranu.

„Jedna od glavnih taktika Vladimira Putina jest razjediniti naša društva.“

Dnevnim redom summita dominiraju teme povezane s temeljnim izazovom: spriječiti scenarij u kojem bi se za nekoliko godina za stolom Europskog vijeća moglo naći četiri ili pet krajnje desnih čelnika koji čak dovode u pitanje samo postojanje EU-a. Takav bi ishod postavio ozbiljna pitanja o vojnoj moći Zapada i o budućnosti same Unije.

Rani nacrt zaključaka summita, u koji je POLITICO imao uvid, a na kojem nacionalni diplomati rade prije nego što ga pošalju svojim čelnicima, odražava tu zabrinutost. Vođe će raspravljati o stanovanju, obrani, konkurentnosti, zelenoj i digitalnoj tranziciji te migracijama — temama koje dužnosnici država članica smatraju ključnima za suzbijanje krajnje desnice.

Skup u Bruxellesu ovaj tjedan „je Europsko vijeće koje traži novi identitet EU-a“, rekao je jedan diplomat uključen u pripreme, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti zbog povjerljivosti rasprava. „To je vrlo težak i bolan proces u kojem EU pokušava pronaći odgovore na pitanja koja dosad nije uspjela shvatiti.“

Socijalna kriza

Posebno bi se stavljanje teme stanovanja na dnevni red prije nekoliko godina smatralo nezamislivim. No cijene nekretnina sada oblikuju politiku diljem Unije — i potiču uspone krajnje desnice.

U Nizozemskoj je Geert Wilders i njegova krajnje desna Stranka za slobodu pobijedila na izborima 2023. godine kampanjom u kojoj je manjak stanova pripisivao migrantima i tražiteljima azila. U Portugalu je stranka Chega ove godine postala glavna oporbena snaga, optužujući tradicionalne stranke da nisu uspjele zaustaviti rast cijena stanova.

Europsko vijeće kasni s reakcijom. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen već više od godinu dana opisuje nestašicu stanova kao „socijalnu krizu“ te je imenovala posebnog povjerenika za stanovanje — Danca Dana Jørgensena — koji će u prosincu predstaviti prvi europski plan za priuštivo stanovanje i najavio obračun s kratkoročnim najmovima do 2026. Europski parlament početkom godine osnovao je poseban odbor za tu krizu.

Predsjednik Europskog vijeća António Costa dugo tvrdi da je stambena kriza jednako ozbiljan izazov kao i ruska invazija na Ukrajinu. „Jedini način da ojačamo povjerenje građana u europski projekt jest da pokažemo kako imamo sposobnost rješavati pitanje stanovanja i konkretne probleme koji ih osobno pogađaju“, rekao je za POLITICO prošle godine.

Do sada se cijene stanova i najamnina nisu smatrale temom kojom se EU može ozbiljno baviti. Iako je problem zajednički cijelom bloku, nema konsenzusa o načinu rješavanja. Nacionalni čelnici podijeljeni su duž političkih linija i vjerojatno će se sukobiti oko pitanja nekretninskih špekulacija, kratkoročnih najmova ili širenja javnih stambenih programa.

Podjele su vidljive i u nacrtu zaključaka summita, gdje se kriza opisuje kao „hitna“, ali se čelnici ograničavaju na zahtjev da Komisija predstavi svoj plan prema rasporedu.

Uspon populista

Uspon populista već je vrlo stvaran. Mađarski premijer Viktor Orbán i slovački čelnik Robert Fico već sjede za stolom Europskog vijeća, često otežavajući ili onemogućujući donošenje odluka jednoglasno, što je često potrebno. Češka bi im se uskoro mogla pridružiti, nakon što je desničarski populist Andrej Babiš pobijedio na izborima ranije ovog mjeseca. U Sloveniji stranka ultrakonzervativnog bivšeg premijera Janeza Janše vodi u anketama.

U dvije najveće i najmoćnije zemlje EU-a, Francuskoj i Njemačkoj, krajnja desnica također jača. Ankete dosljedno pokazuju da je Jordan Bardella iz Nacionalnog okupljanja favorit za francuske predsjedničke izbore 2027., dok je njemački AfD prošle godine zauzeo drugo mjesto na parlamentarnim izborima.

Obrana

Obrana je još jedna tema kojom se politički mainstream pokušava suprotstaviti krajnjoj desnici.

Povjerenik EU-a za obranu procjenjuje da će Unija, kada se zbroje nacionalni proračuni i europska sredstva, uložiti 2,4 bilijuna eura u četiri godine — golema svota u usporedbi s dosadašnjim ulaganjima. Taj bi obrambeni procvat, barem teoretski, mogao zamijeniti posrnulu europsku automobilsku industriju, koja zapošljava gotovo 14 milijuna ljudi, oko 6 posto ukupne zaposlenosti u EU-u.

O temi će se raspravljati i na summitu, a slovački premijer Fico povezuje svoju potporu novim sankcijama protiv Rusije s pomoći automobilskom sektoru, s obzirom na to da je Slovačka najveći proizvođač automobila po stanovniku na svijetu.

„Obrana je ključna za sprječavanje rasta krajnje desnice — stvara radna mjesta“, rekao je drugi diplomat EU-a.

Regulacija društvenih mreža

Još jedan front u pokušaju da se zaustavi rast krajnje desnice jest regulacija društvenih medija. EU je u sukobu s Washingtonom oko pravila koja pogađaju američke tehnološke divove poput Mete i X-a — koji je u vlasništvu Elona Muska, a koji je platformu koristio za pojačavanje krajnje desnih poruka, primjerice njemačke AfD-a. EU je također optužio TikTok da je imao značajnu ulogu u širenju desničarskih poruka tijekom nedavnih izbora u Rumunjskoj.

„Suočeni s geopolitičkim promjenama, ključno je unaprijediti digitalnu transformaciju Europe, ojačati njezin suverenitet i učvrstiti njezin otvoreni digitalni ekosustav“, stoji u nacrtu izjave čelnika.

No konkretna rješenja i dalje izmiču. „Što bismo trebali učiniti — osnovati vlastitu europsku društvenu mrežu kako bismo se suprotstavili tom štetnom utjecaju?“ pita se treći diplomat.

Razvodnjavanje

Europski diplomati već osjećaju kako im se tlo pomiče pod nogama.

Rasprava među veleposlanicima EU-a prošlog tjedna o „pojednostavljenju“ — sadašnjoj briselskoj uzrečici za smanjenje birokracije — pretvorila se u širu raspravu o deregulaciji po uzoru na SAD. Jedan je veleposlanik morao pojasniti da „deregulacija“ znači uklanjanje administrativnih prepreka, a ne potpuno ukidanje pravila EU-a, prema dvojici diplomata koji su bili nazočni.

Zeleni plan također je ublažen pod pritiskom krajnje desnice, pa će čelnici raspravljati o mogućem ublažavanju ciljeva smanjenja emisija do 2040. godine.

Jedan od najočitijih primjera preuzimanja tema krajnje desnice jest migracija. Nekad tabu ideja da se zahtjevi za azil rješavaju izvan granica EU-a — u zatvorenim, „zaštićenim“ centrima — sada se redovito razmatra, čak i među socijalističkim čelnicima poput danske premijerke Mette Frederiksen, koja na taj način ponavlja ideje mađarskog premijera Viktora Orbána iz njegova plana „Schengen 2.0“ iz 2016.

Na kraju, neke od ovih tema mogle bi na summitu dobiti malo prostora. Dnevni je red pretrpan, a razgovor će vjerojatno dominirati hitnija geopolitička pitanja poput jačanja potpore Ukrajini.

A tu su i duboke podjele koje i dalje postoje između Europske pučke stranke (EPP), koja dominira glavnim institucijama EU-a, i Progresivnog saveza socijalista i demokrata.

Ali — to je početak.