FOTO, VIDEO / Netanyahu o Iranu: Trump mi je prije godinu dana rekao, "Bibi, moramo se pobrinuti..."

Iranska vojska priopćila je da je dronovima napala izraelsko ministarstvo unutarnje sigurnosti u zapadnom Jeruzalemu, kao odmazdu za nedavno ubojstvo svojih visokih dužnosnika i desetaka mornara.

U priopćenju se navodi da su napadi izvedeni „kao odgovor na krv heroja” s ratnog broda IRIS Dena i ministra obavještajne službe Esmaila Khatiba.

Nije jasno je li u napadu nastala šteta ili ima žrtava.

Više od 80 pripadnika iranske mornarice poginulo je 4. ožujka kada je SAD torpedirao brod IRIS Dena južno od Šri Lanke, dok se vraćao s vježbi u Indiji. Khatib je ubijen u izraelskom zračnom napadu ranije ovog tjedna.

Sjedinjene Države mogle bi uskoro ukinuti sankcije na iransku naftu koja se nalazi na tankerima na moru, rekao je u četvrtak ministar financija Scott Bessent, dok Washington nastoji obuzdati cijene koje vrtoglavo rastu zbog iranskog zatvaranja Hormuškog tjesnaca.

"U nadolazećim danima mogli bismo ukinuti sankcije na iransku naftu koja je 'na vodi'. Radi se o oko 140 milijuna barela", rekao je Bessent za mrežu Fox Business.

Istaknuo je da bi puštanje sankcionirane iranske nafte u globalnu opskrbu pomoglo u održavanju nižih cijena nafte u sljedećih 10 do 14 dana.

Cijene nafte su veći dio protekla dva tjedna bile iznad 100 dolara po barelu, otkad je Iran zatvorio Hormuški tjesnac za plovidbu i počeo napadati tankere.

Američko Ministarstvo financija nedavno je poduzelo sličan korak privremenim dopuštanjem prodaje sankcionirane ruske nafte blokirane na tankerima, što je, prema Bessentovim riječima, dodalo oko 130 milijuna barela globalnim zalihama.

Izvor upoznat s planovima Ministarstva financija navodi da bi jedna od opcija, ako Trumpova administracija ublaži sankcije na iransku naftu, bila izuzeće slično onome za rusku naftu. To bi omogućilo prodaju sirove nafte koja je već na moru, ali unutar strogo ograničenog vremenskog okvira.

"Potencijalno izuzeće moglo bi ubrzati preusmjeravanje nafte, koja je već bila namijenjena Kini, na šira globalna tržišta. To bi pomoglo u osiguravanju adekvatne opskrbe i otupilo iranski utjecaj nad Hormuškim tjesnacem", rekao je izvor koji je želio ostati anoniman. 

Bessent je najavio da će SAD poduzeti i druge korake za povećanje opskrbe, uključujući jednostrano puštanje zaliha iz strateških rezervi, povrh prošlotjednog koordiniranog zajedničkog puštanja 400 milijuna barela članica G7.

Naglasio je da se Ministarstvo financija "apsolutno neće" miješati u tržišta naftnih terminskih ugovora, već će djelovati na fizičkom tržištu kako bi nadoknadilo manjak od 10 do 14 milijuna barela dnevno uzrokovan zatvaranjem tjesnaca.

Glasnogovornik izraelske vojske na arapskom jeziku izjavio je da je Hezbollah od 2. ožujka lansirao „oko 700 raketa, topničkih granata i dronova prema Izraelu”.

Avichay Adraee dodao je da su napadi dolazili iz područja južno od rijeke Litani te optužio libanonsku vojsku da nije uklonila Hezbolah iz tog područja.

Prema podacima libanonskog ministarstva zdravstva, izraelski napadi na Libanon od 2. ožujka usmrtili su više od 1.000 ljudi.

Iransko društvo Crvenog polumjeseca izvijestilo je da je od početka rata poginulo više od 204 djece, uključujući 53 mlađe od pet godina. Ubijene su i dvije trudnice, prenosi Al Jazeera.

„Kada su meta djeca i trudnice, to više nije vojni incident, već znak ozbiljnog kršenja ljudskog dostojanstva”, navodi se u priopćenju Crvenog polumjeseca.

Više od 18.000 civila također je ozlijeđeno.

Dodatno, 498 škola, 251 medicinski centar i 17 objekata Crvenog polumjeseca oštećeni su u zračnim napadima od 8. ožujka, a ukupno je oštećeno više od 70.000 civilnih objekata.

„Očekujemo da sve međunarodne institucije, posebno organizacije koje djeluju u području ljudskih prava, ne ostanu nijeme pred ovim očitim kršenjima”, poručili su.

Britanski novinar Steve Sweeney, koji za RT izvješćuje iz ratne zone u južnom Libanonu, ranjen je u izraelskom zračnom napadu. Osvrnuo se na ono što naziva "ciljanim napadom" IDF-a te ponovio da neće odustati od izvještavanja o "etničkom čišćenju" u Libanonu.

Opširnije OVDJE.

Izraelska radiotelevizija objavila je snimku s nadzorne kamere koja navodno prikazuje trenutak raketnog napada na rafineriju u Haifi ranije danas.

Oko 65 posto Amerikanaca vjeruje da će američki predsjednik Donald Trump narediti slanje vojske u opsežan kopneni rat u Iranu, no samo 7 posto podržava tu ideju, pokazuje anketa Reutersa i Ipsosa zaključena danas.

Trodnevno istraživanje pokazalo je da Trumpova ukupna potpora u javnosti ostaje uglavnom nepromijenjena na 40 posto, što je porast od jednog postotnog boda u odnosu na anketu provedenu neposredno nakon američko-izraelskih napada na Iran krajem veljače. U anketi je sudjelovalo 1.545 odraslih osoba u SAD-u, uz marginu pogreške od oko tri postotna boda.

Pripadnici Trumpove Republikanske stranke uglavnom podržavaju dosadašnji tijek rata, pri čemu 77 posto odobrava američke napade na Iran, u usporedbi sa 6 posto demokrata i 28 posto neovisnih birača.

Ukupno 37 posto Amerikanaca podržava rat, dok ga 59 posto ne odobrava, uključujući otprilike jednog od pet republikanaca.

Oko 63 posto republikanaca – i 34 posto Amerikanaca ukupno – podržalo bi slanje manjeg broja specijalnih postrojbi u Iran. Istodobno, 55 posto ispitanika protivi se slanju bilo kakvih kopnenih snaga, bez obzira na opseg operacije.

Izraelski čelnik posvetio je velik dio svoje konferencije za novinare negiranju tvrdnji da je njegova vlada uvukla Sjedinjene Države u rat s Iranom.

„Ta izmišljotina da smo uvukli Sjedinjene Države u ovo nije samo izmišljotina — to je apsurdno”, rekao je. Dodao je da mu je Trump još prije više od godinu dana rekao: „Bibi, moramo se pobrinuti da Iran ne dođe do nuklearnog oružja.”

„Svijet duguje veliku, duboku zahvalnost predsjedniku Trumpu za vođenje ovog napora u zaštiti naše budućnosti”, rekao je Netanyahu.

Benjamin Netanyahu upitan je o izraelskom napadu na iranska plinska polja i je li Donald Trump bio unaprijed obaviješten.

„Izrael je djelovao sam protiv plinskog postrojenja”, rekao je Netanyahu.

„Predsjednik Trump nas je zamolio da se suzdržimo od budućih napada, i mi se suzdržavamo.”

Trump se distancirao od izraelskog napada na iransko plinsko polje South Pars, najveće na svijetu.

U međuvremenu, jedan dužnosnik rekao je američkom partneru NBC Newsu da je Izrael ipak unaprijed obavijestio SAD o napadu.

„Ne možete provesti revoluciju iz zraka”, kaže izraelski premijer

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da Iran više nema sposobnost obogaćivanja uranija niti proizvodnje balističkih projektila.

Na konferenciji za novinare rekao je da je nejasno hoće li iranski narod ustati i preuzeti kontrolu nad državom od vlasti Islamske Republike.

„Prerano je reći hoće li Iranci izaći na ulice. Revolucija se ne može provesti iz zraka, potreban je i kopneni element. Postoji mnogo mogućnosti za taj kopneni element, ali ih neću iznositi”, rekao je novinarima.

Prema Netanyahuovim riječima, Izrael u svojim operacijama provodi tri ključna cilja. To su: potpuno uništenje iranskog nuklearnog programa, potpuna eliminacija programa balističkih projektila te stvaranje uvjeta koji će samim Irancima omogućiti "da svoju sudbinu uzmu u vlastite ruke."

"Mogućnost obogaćivanja uranija smo uništili, baš kao i sposobnost proizvodnje balističkih projektila, dodao je.

Uništili smo iranske kapacitete do te mjere da ne mogu postići ono što su planirali. Promijenit ćemo Bliski istok, to obećavam. Iran je slabiji nego što je ikad bio, a Izrael jači", kaže Netanyahu.