Koje opcije, vojne ili druge, SAD ima protiv Irana?

Neki izvještaji govore i o više tisuća ubijenih u Iranu

Nepotvrđena izvješća navode da je ubijeno više od 500 ljudi — dok neke organizacije za ljudska prava procjenjuju da bi broj žrtava mogao biti i višestruko veći — tijekom gušenja ustanka, jednog od najvećih izazova klerikalnoj vlasti još od Islamske revolucije 1979. godine.

Prosvjedi su izbili zbog snažne inflacije i sloma nacionalne valute, no ubrzo su prerasli u širi bunt protiv vlasti.

I Washington i Teheran poručili su da su otvoreni za razgovore. Ipak, američki predsjednik Donald Trump rekao je da bi se, s obzirom na izvješća o brutalnom postupanju prema prosvjednicima, akcije mogle poduzeti i prije bilo kakvog sastanka.

Iran "spreman na rat"

„Možda ćemo se sastati s njima. Sastanak se priprema, ali možda ćemo morati djelovati zbog onoga što se događa prije tog sastanka“, rekao je Trump novinarima 11. siječnja u predsjedničkom zrakoplovu.

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi izjavio je dan kasnije da „Islamska Republika Iran ne traži rat, ali je u potpunosti spremna za rat“.

Koje opcije Washington ima ako diplomacija ne uspije?

Ograničeni udari

Ograničeni udari na simbolične ciljeve nosili bi manji rizik za američke snage i civile. Takve bi operacije bilo lakše izvesti unutar postojećih američkih vojnih kapaciteta u regiji, a mogle bi se provesti i bez uključivanja saveznika iz Zaljeva.

„To je najsigurnija opcija. Nema istu vjerojatnost neželjenih posljedica kao pokušaj uništavanja ključne vojne infrastrukture“, rekla je 12. siječnja za Radio Slobodna Europa Marina Miron, gostujuća istraživačica na Odsjeku za ratne studije londonskog King’s Collegea.

No analitičari upozoravaju da bi takav pristup mogao imati i negativne učinke: omogućio bi režimu jačanje patriotske potpore i skretanje pozornosti s unutarnjih nezadovoljstava, dok bi istodobno nanio ograničenu stvarnu štetu. Također bi mogao poslati poruku prosvjednicima da Washington ne namjerava intervenirati dok ih iranske snage sigurnosti ubijaju i uhićuju.

Moguće mete uključivale bi objekte poput policijskih vojarni, postrojbi paravojne organizacije Basidž ili Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC).

Šira vojna kampanja

Intenzivnija kampanja usmjerena na IRGC mogla bi imati snažniji učinak, osobito ako bi uključivala udare na raketne objekte, zapovjedne centre i druge sigurnosne strukture.

Problem je, međutim, što američke pomorske snage u regiji trenutačno nemaju dovoljan kapacitet. Najbliži nosač zrakoplova, USS Abraham Lincoln, nalazi se u Južnom kineskom moru i udaljen je nekoliko dana plovidbe od Perzijskog zaljeva.

Sjedinjene Države imaju vojne baze u Kuvajtu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Kataru, no prema navodima, te su zemlje zatražile od Washingtona da se suzdrži od vojne akcije.

Postoji i strah od iranske odmazde. Tijekom 12-dnevnog rata u lipnju, kada su Izrael i SAD napali iranski nuklearni program, iranski raketni udar na zrakoplovnu bazu u Kataru izazvao je veliku nervozu. Iako je taj napad bio uglavnom simboličan, Teheran je zaprijetio snažnijim odgovorom u slučaju novih američkih udara.

Izvoz fosilnih goriva američkih saveznika kroz Hormuški tjesnac mogao bi biti poremećen, a napadi na Izrael otvorili bi mogućnost šireg regionalnog sukoba.

„Trenutačna situacija za Islamsku Republiku je egzistencijalna. To je borba koja izravno pogađa samu prirodu režima“, rekao je za Radio Farda Ali Mamouri, istraživač na Sveučilištu Deakin u Australiji. „Ako bude napadnuta, gotovo sigurno će uzvratiti svim raspoloživim sredstvima.“

Specijalne snage i atentati

Nakon pokušaja rušenja vlasti u Venezueli, postavlja se pitanje bi li iranski vrhovni vođa Ali Hamenei mogao biti sljedeća meta američkih specijalnih snaga. Takav scenarij smatra se malo vjerojatnim, s obzirom na znatno slabiju prisutnost američkih snaga i nedostatak unutarnjih obavještajnih saveznika.

Kako piše RSE, druga mogućnost bio bi atentat i destabilizacija režima, što bi pokrenulo borbu za vlast unutar Irana. No i taj bi scenarij nosio velik rizik nepredvidivosti i dodatnog kaosa.

Nekonvencionalne opcije

Trump ima i druge mogućnosti na raspolaganju, uključujući potpunu ekonomsku blokadu Irana, kibernetičke napade na komunikacijske i sigurnosne sustave te druge nekonvencionalne metode.

„Vrlo je vjerojatno da se razmatraju i nevojne opcije“, rekao je za Radio Farda Ali Vaez iz Međunarodne krizne skupine.

Kibernetički napadi na iransku infrastrukturu već su se događali, a Iran je u prošlosti za njih optuživao SAD i Izrael, iako bez izravnih dokaza.

Postoje i izvješća o korištenju zvučnog oružja u sličnim operacijama, no takvi navodi zasad nisu neovisno potvrđeni.