NATO na Arktiku odvraća Trumpa, a ne Rusiju: "Alternativa je raspad saveza"

Samit ministara u četvrtak

Dok Savez užurbano povećava svoje aktivnosti na Arktiku uoči samita ministara obrane u Bruxellesu u četvrtak, diplomati i stručnjaci kažu da je riječ ponajprije o rebrendiranju s ciljem umirivanja američkog predsjednika — kao odgovoru na prijetnju koja je uvelike pretjerana.

POLITICO je razgovarao s 13 NATO-ovih diplomata, dužnosnika Saveza i vojnih analitičara, od kojih su neki govorili pod uvjetom anonimnosti kako bi slobodnije govorili o osjetljivim pitanjima. Ukazali su na značajan zaokret unutar NATO-a prema toj regiji, pod snažnim pritiskom SAD-a potaknutim Trumpovim prijetnjama aneksijom otoka, no istaknuli su da je taj zaokret primarno politički, a ne rezultat neposredne vojne potrebe.

Iako NATO službeno novu misiju “Arctic Sentry” predstavlja kao ključnu, diplomatski napori pokazuju namjeru američkih saveznika da zadrže Washington na svojoj strani, uz bojazan da bi neuspjeh u udovoljavanju Trumpu oko Grenlanda mogao imati katastrofalne posljedice.

„Suočeni s pojačanim ruskim vojnim aktivnostima i rastućim kineskim interesom za daleki sjever, bilo je ključno da učinimo više“, rekao je u srijedu novinarima glavni tajnik NATO-a Mark Rutte.

Prijelomna točka: SAD kao trajno nepouzdan saveznik

Kako piše POLITICO, Trumpove prijetnje Grenlandu u siječnju predstavljale su prijelomnu točku za mnoge europske zemlje, učvrstivši njihovo uvjerenje da je SAD trajno nepouzdan saveznik. To pitanje nadvija se nad ovotjednom Münchenskom sigurnosnom konferencijom, na kojoj će se američki državni tajnik Marco Rubio sastati s brojnim saveznicima.

Stručnjaci smatraju da su sigurnosne bojazni uglavnom prenaglašene te da je NATO više nego sposoban nositi se s Rusijom na Arktiku.

„Nadam se da će jednostavno rebrendirati neke postojeće aktivnosti“, rekao je Karsten Friis, profesor i stručnjak za arktičku sigurnost pri Norveškom institutu za međunarodne poslove. „Ako se angažira puno ljudstva — osobito na Grenlandu — to će biti skupo.“

„Prijetnja je više hipotetska nego stvarna“, priznao je jedan NATO diplomat, dodajući da inicijativa ima jasnu „simboličku i komunikacijsku dimenziju“.

Anketa agencije Public First, provedena za POLITICO u pet zemalja, pokazala je da većina ispitanika u SAD-u, Kanadi, Francuskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Njemačkoj smatra da je Trump ozbiljan u namjeri preuzimanja Grenlanda. Većina vjeruje da to čini kako bi osigurao prirodne resurse i povećao američku kontrolu nad Arktikom, dok tek manjina smatra da ga motivira prijetnja Rusije i Kine.

Prazna prijetnja

Nakon što je više puta odbio isključiti uporabu sile za preuzimanje Grenlanda, Trump je prošlog mjeseca ublažio svoju kampanju za stjecanje danskog teritorija. Tom je zaokretu pridonijelo obećanje Ruttea i saveznika da će NATO ozbiljnije pristupiti sigurnosti Arktika.

No stručnjaci ostaju skeptični prema stvarnoj vojnoj potrebi za takvom misijom.

„Ne mislim da NATO ima manjak sposobnosti na Arktiku… Sjedinjene Države imaju mogućnost rasporediti svoje kapacitete na Grenland kako bi obranile Savez“, rekao je Matthew Hickey, analitičar i bivši dužnosnik američkog Ted Stevens centra za arktičke sigurnosne studije.

SAD može poslati „tisuće“ vojnika na Grenland iz Aljaske „u roku od 12 do 24 sata“ te ima iskustvo djelovanja u regiji kroz redovite arktičke vojne vježbe. „Riječ je zapravo više o komunikacijskom nego o sigurnosnom jazu“, dodao je.

Prijetnje po Washingtonu: Ruski ledolomci, hipersonični projektili...

Washington je naveo niz potencijalnih prijetnji: rusku flotu ledolomaca, hipersonične projektile koji bi jednog dana mogli preletjeti Grenland neopaženo, rastuću rusko-kinesku suradnju i topljenje leda koje otvara nove brodske rute.

No u praksi, kaže Friis, „prijetnja se nije promijenila od Hladnog rata“.

Ako prijetnja postoji, ona je prije u europskom Arktiku, gdje ruska Sjeverna flota raspolaže s nekoliko operativnih nuklearnih podmornica. Ipak, Rusija je „značajno slabija“ u odnosu na NATO, smatraju analitičari, osobito nakon velikih gubitaka u ratu protiv Ukrajine.

Zbog toga dodatna arktička misija usmjerena na Grenland izgleda „pomalo besmisleno“, rekao je jedan vojni stručnjak.

Službeni stav Saveza, međutim, jest da je riječ o nužnom jačanju prisutnosti. NATO tvrdi da će inicijativa „dodatno ojačati položaj Saveza na Arktiku“, uključujući zajedničke vježbe s „desecima tisuća vojnika i opremom za djelovanje u arktičkim uvjetima“.

Polarni izazovi

U početku će misija „Arctic Sentry“ objediniti postojeće vježbe pod zapovjedništvom NATO-a u Virginiji. U budućnosti bi to moglo značiti slanje zrakoplova, pomorskih patrola ili čak uspostavu stalnog zapovjedništva.

Unutar Saveza razmatra se i mogućnost da misija pošalje rani signal Rusiji i Kini da se klone Grenlanda, osobito ako bi otok postao neovisan i napustio NATO — što njegovi čelnici zasad odbacuju.

SAD trenutno ima oko 150 vojnika u svemirskoj bazi Pituffik na sjeveru Grenlanda. Danska i Grenland istaknuli su da su otvoreni za dodatno američko raspoređivanje snaga u okviru postojećih aranžmana.

No trajno stacioniranje većeg broja vojnika bilo bi rasipno, smatra Rose Gottemoeller, bivša zamjenica glavnog tajnika NATO-a. „Trajna raspoređivanja su skupa i nisu opravdana trenutačnim okolnostima.“

Ipak, neki saveznici smatraju da je ulaganje novca i opreme prihvatljiva cijena kako bi se spriječio raspad Saveza.

„Možda to nije najbolji način korištenja ograničenih resursa“, rekao je jedan diplomat, „ali alternativa je da se Savez raspadne.“

„Ako je cijena slanje dva broda na Grenland i 500 vojnika za povremene zajedničke vježbe — možda se isplati.“