Nova čelnica britanskog MI6-a želi raditi drugačije

Na prvi pogled, prvi govor nove šefice MI6-a sadržavao je mnoge iste negativce i saveznike kao i govori njezinih prethodnika.

No u svom prvom javnom nastupu u ponedjeljak, Blaise Metreweli, prva žena na čelu britanske vanjske obavještajne službe, poslala je snažan signal da namjerava ostaviti vlastiti pečat na toj ulozi – naglašavajući val međusobno povezanih prijetnji zapadnim demokracijama, piše POLITICO.

Govoreći u sjedištu MI6-a u Londonu, Metreweli, koja je u listopadu preuzela dužnost od Richarda Moorea, istaknula je isprepletanje geopolitičkih i tehnoloških poremećaja, upozorivši da je „prva linija bojišnice posvuda” te dodavši da „sada djelujemo u prostoru između mira i rata”.

U govoru prožetom referencama na promjenjivi transatlantski poredak i rast dezinformacija, Metreweli je primjetno malo spominjala povijesno bliske odnose sa Sjedinjenim Državama u području prikupljanja obavještajnih podataka – temelj britanskog obavještajnog partnerstva desetljećima.

Umjesto toga, naglasila je da se „formiraju novi blokovi i identiteti te preoblikuju savezi”. To će se široko tumačiti kao službeno priznanje da je druga administracija Donalda Trumpa zahtijevala zaokret sigurnosnih službi prema razvoju više multilateralnih odnosa.

Kina spomenuta tek usput

U usporedbi s opsežnim dijelom govora posvećenim ozbiljnosti ruske prijetnje Britaniji, Kina je spomenuta tek usput, uglavnom u kontekstu njezinih kibernetičkih napada na Ujedinjeno Kraljevstvo – i to čak uz relativno blagonaklon opis kao „zemlje u kojoj se ovog stoljeća odvija središnja transformacija”.

Jastrebovi u Westminsteru primijetit će da je Metreweli (koja je odrasla u Hong Kongu i stoga dobro poznaje kineski sustav) oprezno zaobišla pitanje rizika sukoba u Južnom kineskom moru i špijunskih aktivnosti Pekinga usmjerenih na britanske političare – pa čak i članove kraljevske obitelji. U pažljivo odabranoj rečenici napomenula je da će „prekinuti s tradicijom i neće ponuditi globalnu turneju prijetnji”.

Takav je pristup bio zaštitni znak njezina prethodnika Moorea, što je oduševljavalo one koji su cijenili njegov izravan stil i sažete analize globalnih napetosti, ali je frustriralo dio Ministarstva vanjskih poslova, koji je smatrao da bi njegov otvoreni stil mogao biti previše neobazriv.

Neizravna poruka nove čelnice bila je da Kinu treba tretirati drukčije nego Rusiju, prema kojoj se vodi politika otvorenog suprotstavljanja zbog njezine „agresivne, ekspanzionističke i revizionističke” naravi.

Spor unutar Whitehalla

Razlozi za to vjerojatno leže u posljedicama oštrog spora unutar Whitehalla oko postupanja u nedavnom slučaju dvojice Britanaca uhićenih zbog špijunaže za Kinu, kao i u planiranom posjetu premijera Pekingu 2026. godine, koji bi trebao potaknuti gospodarski rast.

Izvori unutar službe navode da je cilj kineske strategije izbjeći konfrontaciju kako bi se unaprijedilo prikupljanje obavještajnih podataka i osigurao produktivniji gospodarski odnos s Pekingom. Tvrđi tumači u Tajnoj obavještajnoj službi podignut će obrve na njezinu sugestiju da bi „moć okupljanja” službe mogla omogućiti „smanjivanje napetosti”.

No nije bilo dvojbe oko duboke zabrinutosti Metreweli zbog utjecaja dezinformacija i iskrivljavanja na društvenim mrežama, u okviru koji se činio jednako zabrinutim zbog američkih tehnoloških divova kao i zbog klasičnih državnih prijetnji: „Na meti smo od bojišta do upravnih odbora – pa čak i naših umova – dok dezinformacije manipuliraju našim razumijevanjem jednih drugih.”

Izjavivši da „neki algoritmi postaju jednako moćni kao države”, činilo se da je uperila kritiku prema platformama poput X-a Elona Muska i Facebooka u vlasništvu Mete Marka Zuckerberga. Metreweli je upozorila da bi „hiperpersonalizirani alati mogli postati novi vektor sukoba i kontrole”, utječući na društva i pojedince u „minutama, a ne mjesecima – i moja se služba mora prilagoditi tom novom kontekstu”.

Iskustvo iz Iraka

Nova šefica više je puta u govoru koristila posvojnu zamjenicu, govoreći o „mojoj službi” – još jedan znak da namjerava ostaviti prepoznatljiv trag na toj funkciji, koju je s tek 48 godina preuzela zajedno s čuvenom zelenom nalivperom kojom se potpisuje službena korespondencija.

Metreweli je iskusna operativka koja je radila u ratnim zonama, uključujući Irak, provela je razdoblje u MI5-u, domaćoj obavještajnoj službi, a posao je velikim dijelom dobila zahvaljujući iskustvu na čelu znanstveno-tehnološkog odjela MI6-a, poznatog kao „Q Branch”. Jasno želi ubrzati promjene u službi – istaknuvši da agenti moraju biti jednako vješti u računalnom programiranju kao i u stranim jezicima. Također se očekuje da će pokušati riješiti sklonost službe prikupljanju informacija bez jasnog fokusa na konkretne korake koji bi trebali uslijediti – što je posljedica obilja podataka prikupljenih digitalnim putem i uz pomoć umjetne inteligencije.

Posebno je naglasila da je ljudski faktor i dalje u središtu svega – pokušaj da se umire agenti i analitičari koji se pitaju hoće li ih zamijeniti AI, u vrijeme kada prikupljanje obavještajnih podataka postaje sve teže zbog prepoznavanja lica i biometrije.

Sa čeličnim pogledom, Metreweli govori „tečnim ljudskim jezikom”, uz povremeni diskretan osmijeh. Također je prva osoba na toj dužnosti koja nosi vrlo veliku broš u obliku kornjaša od kostimskog nakita, pričvršćenu na tamnoplavu odjeću. Nije isključeno da će u Moskvi i Pekingu biti posvećeno mnogo pažnje pokušajima da se protumači i taj detalj.