"Od centara za povratak do sankcija za krijumčare": EU će zauzeti oštriji stav prema ilegalnim migrantima

Kombinacija strožih pravila za azil, lakše deportacije neregularnih migranata i sankcija protiv krijumčara obilježila je obnovljeni pritisak Europske unije na ilegalne migracije ovog tjedna.

Tijekom posljednjih dana, zemlje EU-a dogovorile su se o tri kontroverzna zakona s ciljem ubrzavanja postupaka za azil i povećanja broja povrataka, dok je Europska komisija najavila novi režim sankcija protiv krijumčara ljudi, piše euronews.

Ovi potezi odražavaju odlučniji stav koji EU zauzima po tom pitanju posljednjih godina, uključujući i rušenje tabua te usklađivanje politike sa stavovima koje su nekoć zagovarale samo krajnje desne stranke.

"Uništiti poslovanje krijumčara”

U srijedu je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen najavila da Europa razvija strožiji novi režim sankcija u koordinaciji s partnerima iz G7.

"Naš je cilj jednostavan. Želimo uništiti njihovo poslovanje svim raspoloživim sredstvima”, rekla je. "Želimo imati mogućnost zamrznuti imovinu krijumčara – uništiti samu financijsku osnovu njihova djelovanja. Također, želimo izdavati zabrane putovanja kako bismo ograničili njihovo kretanje.”

Najavu je iznijela u svom uvodnom govoru na Međunarodnoj konferenciji Globalnog saveza za suzbijanje krijumčarenja migranata u Bruxellesu, na kojoj je sudjelovalo više od 80 delegacija, uključujući članice EU-a i nekoliko država izvan Unije.

Prema izvorima iz EU-a, Komisija će izraditi konkretne prijedloge za novi režim sankcija, iako vremenski okvir još nije jasan. Trenutno se provode konzultacije s državama članicama prije predstavljanja novih mjera.

Također u srijedu, više od 50 delegacija podržalo je zajedničku deklaraciju utemeljenu na tri glavna stupa: sprječavanje krijumčarenja migranata jačanjem nacionalnih okvira i razmjenom informacija među državama, razvijanje alternativa ilegalnoj migraciji te jačanje financijskih istraga za praćenje, oduzimanje i konfiskaciju prihoda od krijumčarenja.

"Ako želimo zaustaviti krijumčare, moramo surađivati na globalnoj razini”, rekao je za Euronews povjerenik EU-a za migracije Magnus Brunner.

Smanjivanje mogućnosti neregularnih migranata da ostanu u EU

Paralelno s time, EU provodi jasnu strategiju kojom želi otežati neregularnim migrantima dolazak na europski teritorij te olakšati njihovu deportaciju daleko od Europe.

U ponedjeljak je Vijeće EU-a odobrilo tri velika zakonodavna prijedloga o kojima će se morati pregovarati s Europskim parlamentom prije konačnog usvajanja.

Jedan od njih je uredba o povratku koja bi, među ostalim, omogućila državama članicama EU-a da uspostave “centre za povratak” u trećim zemljama izvan EU-a, kamo bi mogli slati odbijene tražitelje azila.

“Centri za povratak” mogli bi se koristiti i kao “tranzitni centri” za smještaj migranata prije nego što budu vraćeni u svoje matične zemlje - nešto što Italija već radi s dva centra izgrađena u Albaniji. No oni bi mogli biti i “konačno odredište” ako treća zemlja pristane prihvatiti osobe koje nisu njezini državljani i ako poštuje standarde ljudskih prava.

To bi državama EU-a pomoglo ubrzati povratke, ali bi također moglo izložiti migrante riziku, jer bi bili poslani u zemlje s kojima nemaju nikakve veze.

Čak bi se i tražitelji azila mogli naći u potpuno nepovezanim zemljama prema još jednom zakonu koji je odobren u ponedjeljak.

"Poticaj da se plati krijumčaru, kako bi se stiglo u Europu, smanjit će se ako znate da ćete, čim stignete, biti vraćeni u centar u trećoj zemlji“, rekao je za Euronews danski ministar za imigraciju Rasmus Stoklund, koji je vodio pregovore o ovim dokumentima.

PROČITAJTE VIŠE