Ovo su problemi s kojima se suočava novi iranski vrhovni vođa

Novi vrhovni vođa Modžtaba Hamenei, koji ima dubok utjecaj unutar Iranske revolucionarne garde (IRGC) i njihovih golemih poslovnih mreža, preživio je američke i izraelske zračne napade na Iran u kojima je njegov otac, ajatolah Ali Hamenei, ubijen prije više od tjedan dana.

Na državnoj televiziji prikazane su pristaše Islamske Republike kako slave na ulicama nakon što je tvrdokorno klerikalno vijeće izabralo novog vođu kasno u nedjelju.

Ipak, Reutersovi intervjui s trima članovima Basidža, dobrovoljačke milicije IRGC-a, kao i civilima, dužnosnicima, insajderima i političkim analitičarima, ukazuju na mnogo užu bazu podrške nego što je Islamska Republika imala nekoć.

„Strategija iza odabira tvrdokornog čelnika za novog vođu možda je učvršćivanje baze, ali oni na kraju imaju sve manji krug pristaša“, rekao je Ali Ansari, profesor moderne povijesti na Sveučilištu St Andrews u Velikoj Britaniji.

„A što dulje ovo traje, to će se ona više osipati na rubovima“, rekao je.

Jezgra lojalista

Islamska Republika nastala je iz revolucije 1979. koju su podržali milijuni Iranaca. Ali desetljeća vladavine obilježena korupcijom, represijom i lošim upravljanjem oslabila su tu podršku, odvlačeći od nje mnoge građane.

Ipak, jezgra lojalista ostaje, ljudi koji se redovito pojavljuju na biralištima kako bi podržali islamski sustav i koji izlaze na ulice kako bi ugušili prosvjede oporbe.

„Jako sam sretna što je on (Modžtaba Hamenei) naš novi vođa. To je bio šamar u lice našim neprijateljima koji su mislili da će se sustav srušiti ubojstvom njegova oca. Put našeg pokojnog vođe nastavit će se“, rekla je studentica Zahra Mirbageri (21) iz Teherana.

Dobro organizirani i sposobni za brzu mobilizaciju, lojalisti i dalje predstavljaju veliku prepreku američkim ili izraelskim nadama za promjenu režima.

„Prinijeli smo mnogo mučenika. Žrtvovali su se za našeg vođu. Sada moramo pokazati da se put vođe Hameneija nastavlja“, rekao je 32-godišnji Mahdi Rastegari, učitelj vjeronauka i član Basidža.

„Dat ćemo za nj čak i živote“, rekao je.

Američki predsjednik Donald Trump ranije je odbacio Modžtabu kao kandidata za novog vrhovnog vođu Irana, a Izrael je rekao da će tkogod bude vodio Iran biti meta.

Na posljednjim predsjedničkim izborima, najtvrdokorniji kandidat, Saed Džalili, osvojio je oko 9 milijuna glasova u prvom krugu i 13 milijuna u drugom, prema službenim rezultatima, što je ipak manji dio od više od 61 milijuna Iranaca koji imaju pravo glasa.

No kontinuirano bombardiranje izazvalo je bojazan od kaosa i ugnjetavanja među onima koji se nadaju promjenama.

„Gardisti i sustav i dalje su moćni. Imaju desetke tisuća vojnika spremnih boriti se kako bi održali ovaj režim. Mi, narod, nemamo ništa“, rekao je 34-godišnji Babak, poslovni čovjek u Araku koji je zatražio da se njegovo prezime ne objavi.

Osipanje podrške 

S obzirom na ubijenog vođu prvog dana rata i pukotine koje se pojavljuju u hijerarhiji te zemlje, podrška tvrdolinijaša Islamskoj Republici sada će biti testirana kao nikada prije.

Muškarci poput Rastegarija, člana Basidža, predstavljaju mrežu moći koja se proteže od ureda vrhovnog vođe u središtu Teherana, sada uništenog, do svakog sela i naselja.

Svake noći od Hameneijeve smrti uz režimsku podršku tvrdolinijaši održavaju ceremonije žalosti za njim, unatoč bombama koje padaju diljem zemlje.

Među njima ima ljudi spremnih umrijeti kao mučenici zbog svoje žarke vjere u vladavinu božanski vođenog klerika, kako je oni vide, te onih s motivima koji su više plaćeničke naravi, koji su profitirali od svog statusa javnih podupiratelja sustava.

Još jedan član Basidža, Ali Mohamad Hoseini, odlazi s posla u očevoj trgovini u šijitskom muslimanskom sjemeništu Komu. Tamo provodi večeri obilazeći kontrolne točke kako bi otkrio bilo kakve znakove javnog neslaganja.

„Najvažnije pitanje je očuvanje režima, što je ono što Amerikanci ciljaju“, rekao je 29-godišnjak, rekavši da bi podržao bilo kojeg klerika koji naslijedi Hameneija. To je „vjerska dužnost“ za koju je spreman umrijeti, kaže.

Međutim, taj stupanj predanosti nije univerzalan. Drugi član Basidža, koji je tražio da ga se identificira samo kao Hasana i da se kaže tek da je iz šijitskog svetišta Mašhada, rekao je da sumnja u opstanak Islamske Republike.

„Moramo biti realni“, rekao je, ukazujući na kontinuirani američki pritisak i razorne posljedice razornih zračnih napada.

Članovi Basidža i drugi koji pokazuju odanost sustavu desetljećima su uživali privilegije, uključujući povlaštena mjesta na sveučilištu, ponude za posao i subvencionirane bankovne kredite, ali urušavanje gospodarstva moglo bi okončati takve pogodnosti.

„Više nemamo ni zračne luke. Nemamo luke. Kako će obnoviti ovo gospodarstvo?“, rekao je 29-godišnji Hasan.