SAD tvrdi da je uništio iranske raketne kapacitete: Kako Iran i dalje ispaljuje projektile?

„Iranski kapacitet balističkih projektila funkcionalno je uništen. Njihova mornarica procijenjena je kao borbeno neučinkovita. Potpuna i apsolutna zračna dominacija nad Iranom“, priopćila je Bijela kuća u subotu. „Operacija Epic Fury donosi goleme rezultate“, navodi se, misleći na rat koji su Izrael i SAD pokrenuli 28. veljače, piše Al Jazeera.

U nedjelju je predsjednik Donald Trump rekao da su američke snage desetkovale iranske kapacitete za proizvodnju dronova.

Ipak, u ponedjeljak poslijepodne Katar je objavio da je presreo najnoviju seriju projektila ispaljenih iz Irana prema toj zemlji. Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Bahrein također su izdali upozorenja. Jedan projektil pao je na automobil u Abu Dhabiju i usmrtio jednu osobu.

Postavlja se pitanje: jesu li iranski raketni kapaciteti doista ozbiljno smanjeni? I kako Iran još uvijek ispaljuje projektile prema susjedima i Izraelu?

Ispaljuje li Iran sada manje projektila?

Doista, broj odmazdnih projektila i dronova koje je Iran ispalio prema zemljama Perzijskog zaljeva, Izraelu i drugim državama u regiji naglo je pao od početka rata.

U prvih 24 sata sukoba Iran je, primjerice, prema Ujedinjenim Arapskim Emiratima ispalio 167 projektila (balističkih i krstarećih) i 541 dron. Nasuprot tome, 15. dana sukoba ispalio je četiri projektila i šest dronova, prema podacima koje je Al Jazeera sastavila na temelju priopćenja Ministarstva obrane Emirata.

Baraž prema Izraelu također se smanjio – s gotovo 100 projektila u prva dva dana na jednocifrene brojeve posljednjih dana, prema izraelskom Institutu za studije nacionalne sigurnosti.

Pentagon je prošli tjedan rekao da su lansiranja projektila pala za 90 posto u odnosu na prvi dan borbi, dok su napadi dronovima smanjeni za 86 posto.

Koliki je iranski raketni arsenal – i koliko je pogođen?

Iran ima najveći inventar balističkih projektila u regiji, procijenio je američki Ured direktora nacionalne obavještajne službe 2022. godine. Iako nema službenih podataka o točnom broju projektila, izraelske obavještajne procjene navode da ih je bilo oko 3.000, broj koji je pao na oko 2.500 nakon 12-dnevnog rata prošlog lipnja.

Ključni dio strategije SAD-a i Izraela bio je lov na iranske lansere. Svako lansiranje projektila stvara prepoznatljiv signal, poput velike eksplozije, koji mogu zabilježiti sateliti i radarski sustavi.

Prema riječima visokog izraelskog vojnog dužnosnika kojeg citira Institut za proučavanje rata, Izrael je onesposobio do 290 lansera od procijenjenih 410 do 440.

No Iran je golema zemlja i bez kopnenih snaga bit će teško potpuno eliminirati njegovu sposobnost lansiranja projektila, unatoč gotovo potpunoj kontroli zračnog prostora od strane SAD-a i Izraela, rekao je David Des Roches, izvanredni profesor na Nacionalnom obrambenom sveučilištu u Washingtonu.

„Nije očito lako identificirati lansere“, rekao je Des Roches za Al Jazeeru. „Ono što vidimo su projektili koji su bili skriveni na mjestima koja prije rata nisu bila povezana s vojskom, kada je nadzor bio slabiji.“

Prema njegovim riječima, usporavanje lansiranja posljedica je toga što su iranske snage izgubile sposobnost ispaljivanja velikih salvi. Zbog toga Iran sada ispaljuje jedan ili dva projektila odjednom prema civilnoj i komercijalnoj infrastrukturi, posebno u zaljevskim državama, umjesto da gađa vojne ciljeve velikim baražima. Iran tvrdi da cilja isključivo američke interese u regiji.

„Vojno gledano, to nije značajno – to je takozvana uznemirujuća paljba kojom se iscrpljuju sustavi uzbune u susjednim državama i plaši stanovništvo“, rekao je Des Roches.

Koja je iranska strategija?

Prema Hamidrezi Aziziju, stručnjaku za Iran i gostujućem suradniku Njemačkog instituta za međunarodne i sigurnosne poslove (SWP), ključna računica Teherana jest da bi Zaljev i Izrael mogli ostati bez obrambenih kapaciteta prije nego Iran ostane bez projektila.

„Možda postoji interes da se ovaj rat pretvori u rat iscrpljivanja“, rekao je, ukazujući na manji, ali stalni broj oružja koje Iran svakodnevno lansira.

„Iako su SAD i Izrael uspjeli uništiti neke lansere i velike raketne baze, Iranci su decentralizirali raketne baze i zapovjednu strukturu te se sve više oslanjaju na mobilne lansere, što drugoj strani otežava njihovo otkrivanje i gađanje“, rekao je Azizi. „Ovo je utrka s vremenom.“

A u toj utrci Iran vjeruje da ima šanse, kažu stručnjaci.

„Nije važno koliko ih lansirate dokle god održavate vjerodostojnu prijetnju“, rekao je Muhanad Seloom, izvanredni profesor kritičnih sigurnosnih studija na Institutu za poslijediplomske studije u Dohi. „Dovoljan je jedan uspješan dron da razbije osjećaj sigurnosti.“

Iran ima dugogodišnje iskustvo u proizvodnji jeftinih, ali učinkovitih dronova. Shahed-136 može se brzo proizvoditi u velikom broju u relativno jednostavnim tvornicama, a nekoliko ih se može lansirati istodobno kako bi se preopteretila obrana. Također ne zahtijeva složene lansere koje je lako uništiti zračnim udarima. S brzinom od oko 185 km/h Shahedi se mogu oboriti helikopterima, ali mnogi su ipak uspjeli proći kroz američke i zaljevske protuzračne sustave.

Samo u ponedjeljak izbio je požar u blizini međunarodne zračne luke u Dubaiju u incidentu povezanom s dronom koji je privremeno poremetio letove; drugi napad dronom izazvao je požar u industrijskoj zoni Fujairah u UAE-u; u središnjem Izraelu oglasile su se sirene zbog projektila ispaljenog iz Irana; a u Hormuškom tjesnacu – ključnom plovnom putu kroz koji prolazi 20 posto globalnih energetskih zaliha – stotine brodova ostaju paralizirane zbog straha od napada, unatoč malom broju stvarnih incidenata. Od početka rata pomorski sustavi praćenja zabilježili su 20 incidenata povezanih s brodovima.

Stručnjaci kažu da je to dio iranske obrambene doktrine asimetričnog ratovanja protiv vojno nadmoćnijih sila poput SAD-a i Izraela. Slabija strana, u ovom slučaju Iran, pribjegava nekonvencionalnim metodama ratovanja, iscrpljujući protivnika napadima na ključnu infrastrukturu kako bi nanijela ekonomsku štetu.

Teheran je već pogurao cijenu nafte iznad 100 dolara po barelu i izazvao paniku na globalnim tržištima. Katar, drugi najveći izvoznik prirodnog plina, i dalje drži zatvorenu proizvodnju; državna naftna kompanija Bahreina proglasila je višu silu za svoje isporuke, a proizvodnja nafte s glavnih južnih naftnih polja u Iraku pala je za 70 posto.

Ako Iran uspije nastaviti podizati globalne cijene nafte, „nanijet će jednaku ili veću štetu SAD-u nego američke bombe u Iranu“, rekao je Vali Nasr, profesor međunarodnih odnosa i bliskoistočnih studija na Sveučilištu Johns Hopkins.