Svjetski poredak se urušava. Što to znači za Europu? Što je s NATO-om? I ima li još nade?

2026. počela iznimno burno

Godina 2026. teško je mogla započeti turbulentnije. Trećeg dana nove godine Sjedinjene Države, pod vodstvom Donalda Trumpa, uzdrmale su svijet munjevitom operacijom u Venezueli i uhićenjem predsjednika Nicolása Madura.

Ubrzo potom SAD je eskalirao prijetnje preuzimanjem Grenlanda, što je izazvalo hitne reakcije europskih čelnika. Trump je izjavio da će SAD u Grenlandu „nešto učiniti, dobro ili loše“, jer bi ga u protivnom mogle preuzeti Rusija i Kina, što SAD „ne želi imati za susjede“.

Danska premijerka Mette Frederiksen poručila je da bi američki napad na Grenland značio kraj NATO-a i kraj sigurnosnog poretka uspostavljenog nakon Drugog svjetskog rata.

Napetosti su dodatno porasle u Sjevernom Atlantiku, gdje je SAD zaplijenio tanker povezan s Venezuelom, ali pod ruskom zastavom, a potom još jedan u Karibima. Analitičari već nagađaju o sljedećim mogućim američkim metama, među kojima se najčešće spominju Kolumbija, Kuba i Meksiko.

„Svjedočimo raspadu liberalnog međunarodnog poretka“

Božo Cerar, umirovljeni diplomat i bivši veleposlanik Slovenije pri NATO-u i u SAD-u, kaže zaN1 Sloveniju da ga razvoj događaja ne iznenađuje.

„Već se dulje vrijeme govori o postupnom raspadu liberalnog međunarodnog poretka i povratku logike sfera interesa te selektivne primjene međunarodnog prava“, rekao je Cerar za N1.

Prema njegovim riječima, Trump je taj proces ubrzao i jasno pokazao gdje SAD danas stoji u sustavu koji je sam stvorio, ali ga sada razgrađuje.

Europa u „zbunjenoj“ poziciji

Europske članice NATO-a, kaže Cerar, nalaze se u nezahvalnoj situaciji. Liberalni poredak im odgovara jer se temelji na pravilima i međunarodnom pravu, u kojem su europske države desetljećima prosperirale, često uz niska ulaganja u obranu.

„Europa se pomalo razmazila, uvjerena da je američka zaštita trajna i samorazumljiva. Sada je vrlo teško oprostiti se od tog komfora“, ocjenjuje Cerar.

Macron još 2019. upozoravao da je NATO „moždano mrtav“

Unutar Europe postoje različiti pogledi. Dio država već dugo zagovara veću samostalnost, što je posebno isticao francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Macron je ovoga tjedna ponovno naglasio potrebu europske strateške autonomije i kritizirao SAD zbog udaljavanja od saveznika i napuštanja međunarodnih pravila koja je sam promicao. Sličnu poruku poslao je i njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier.

Cerar podsjeća da Macron još 2019. godine upozoravao da se Europa više ne može oslanjati na SAD za vlastitu obranu, no tada ga nitko nije shvaćao ozbiljno.

„Venezuela dokazuje da je Trump ozbiljan“

Cerar smatra da Europa sada ne može dopustiti da se SAD povuče i prepusti Ukrajinu isključivo Europi, ostavljajući vojno slabu Europu izloženom Rusiji.

Posebno su zabrinute baltičke države, koje ne mogu zamisliti svoju sigurnost bez američkog kišobrana i zato izbjegavaju otvorene sukobe s Washingtonom.

U zajedničkoj izjavi, čelnici Francuske, Njemačke, Italije, Španjolske, Poljske i Danske – uz potporu Slovenije – upozorili su SAD da je Grenland teritorij saveznice i da samo Grenland i Danska mogu odlučivati o njegovoj budućnosti.

„Ono što se dogodilo u Venezueli dokaz je da ova američka administracija misli ozbiljno i da neće stati samo na riječima“, upozorava Cerar.

„Ako se to dogodi, NATO prestaje postojati“

Cerar naglašava da je situacija danas bitno drukčija nego prije 3. siječnja. „Ako jedna članica NATO-a posegne za teritorijem druge članice, to je kraj Saveza i katastrofa za cijeli Zapad“, upozorava.

Benedejčič: „Sigurnost Arktika mora se rješavati zajednički“

Slovenski veleposlanik pri NATO-u Andrej Benedejčič kaže da u Bruxellesu nema posebne panike oko Grenlanda te da je trenutačno fokus više na Ukrajini i ruskim napadima.

„Zabrinutosti oko sigurnosti Arktika treba shvatiti ozbiljno, ali sigurnost se može osigurati samo zajedničkim naporima saveznika i uz poštivanje međunarodnog prava i Povelje UN-a“, poručio je.

„Argument gole sile dugoročno neće prevladati“

Cerar smatra da Europa treba zadržati NATO kao temelj sigurnosti, čak i uz ograničenu ili uvjetnu američku prisutnost. „Europa nema vlastiti obrambeni mehanizam, a NATO sadrži znanje, strukture i iskustvo koje ne može jednostavno odbaciti.“

Benedejčič ističe da će Slovenija ostati snažan zagovornik jedinstva NATO-a i međunarodnog prava, uvjeren da je to jedini održiv put.

„Dugoročno će se potvrditi da je ovaj put, koji međunarodna zajednica gradi od kraja Drugog svjetskog rata, jedini ispravan put. I da argument sirove moći, kojem smo sada tako često svjedočili, dugoročno neće prevladati“, kaže.

Svijet sfera interesa

Cerar upozorava da Rusija i Kina s odobravanjem gledaju na američke poteze jer im daju opravdanje za slične akcije u njihovim regijama. „Svijet se dijeli na feude velikih sila, u kojima su one praktički svemoćne.“

Može li NATO opstati?

Unatoč svemu, Benedejčič ostaje optimističan: „Da NATO ne postoji, trebalo bi ga izmisliti.“ Podsjeća da je Savez jedini put aktivirao članak 5. nakon napada 11. rujna – u obrani SAD-a.

Cerar zaključuje da je Europa zasad pokazala jedinstvo prema Putinu i nada se da će isto učiniti i prema Trumpu. „Ovo je kritičan trenutak u kojem je u pitanju budućnost Europe.“