U 1951. godini, Sjedinjene Američke Države potpisale su sporazum s Danskom obvezujući se štititi Grenland od napada. Nakon 74 godine, prijetnja sada dolazi iz Amerike.
Ovoga tjedna, budući američki predsjednik Donald Trump uzdrmao je Europu kada nije odbacio mogućnost korištenja vojne sile za aneksiju najvećeg otoka na svijetu, autonomnog teritorija s 57.000 stanovnika koji je dio Kraljevine Danske – Grenlanda, piše Politico.
Iako nema sumnje koja bi zemlja pobijedila u sukobu, Danska bi mogla imati bolje šanse ako bi se obratila pravnicima. Kopenhagen bi mogao pitati je li EU na neki način obvezan braniti Grenland, može li se pozvati na NATO-ovu odredbu o zajedničkoj obrani protiv napada najvećeg saveznika Saveza i koje su obveze Washingtona prema sporazumu iz 1951.
SAD ima daleko najveći obrambeni proračun na svijetu. Prošle godine potrošeno je 948 milijardi dolara. Njegove oružane snage broje 1,3 milijuna pripadnika, a neki od njih su već stacionirani na Grenlandu. Danska je, s druge strane, prošle godine potrošila 9,9 milijardi dolara, ima samo 17.000 vojnika, a većina njezine teške kopnene vojne opreme donirana je Ukrajini.
Ako bi Trump ostvario svoju prijetnju i silom anektirao Grenland, “to bi bio najkraći rat na svijetu, jer Grenland nema obrambene kapacitete. Amerikanci bi preuzeli kontrolu”, rekao je Ulrik Pram Gad, viši istraživač u Danskom institutu za međunarodne studije, piše Politico.
Neki danski brodovi obalne straže povremeno dolaze u jugoistočni Grenland, no danski mediji izvještavaju da softver potreban za pucanje na mete nikada nije kupljen i instaliran, dodao je. Pram Gad je rekao kako je zbunjen Trumpovim namjerama. “Je li to hvalisanje? Je li to diplomatska prijetnja među saveznicima? Ne znamo točno, ali to će biti modus operandi sljedeće četiri godine.”
Najviši dužnosnici, uključujući danskog ministra vanjskih poslova Larsa Løkkea Rasmussena i njegovog američkog kolegu u odlasku Antonyja Blinkena, u početku su odbacili Trumpove izjave.
Međutim, danska premijerka Mette Frederiksen organizirala je sastanak s čelnicima stranaka u četvrtak kako bi raspravili problem, dok je Rasmussen ublažio svoj prvotni nonšalantni stav.
Pakt iz 1951.
Prema paktu iz 1951., SAD je prihvatio pravnu obvezu braniti Grenland od svakog napada, s obzirom na nesposobnost danskih oružanih snaga da samostalno odbiju potencijalnog agresora.
“Danska je vrlo svjesna da ne može sama obraniti Grenland“, izjavio je Kristian Søby Kristensen, viši istraživač na Centru za vojne studije Sveučilišta u Kopenhagenu. Ako bi Trump pokušao zauzeti teritorij silom, pitanje je: “S kim bi Amerikanci ratovali? Sa svojom vlastitom vojskom? Oni su već tamo”, dodao je.
SAD je znatno smanjio svoju vojnu prisutnost na otoku nakon završetka Hladnog rata, ali radar za rano upozoravanje još uvijek postoji na svemirskoj bazi Pituffik na sjeverozapadu Grenlanda. To je ključni resurs za otkrivanje svemirskih letjelica i balističkih projektila, uključujući potencijalne nuklearne bojeve glave koje bi lansirala Moskva.
U međuvremenu, danske oružane snage nisu ni opremljene ni obučene za pružanje otpora eventualnoj američkoj invaziji. U prosincu prošle godine, danski ministar obrane Troels Lund Poulsen najavio je novi paket za obranu vrijedan “dvoznamenkasti broj milijardi” u krunama za nabavu dvaju dugodometnih dronova, dvije patrole sa psećim zapregama i dva inspekcijska broda.
Novac je također namijenjen zapošljavanju više ljudi za Arktičko zapovjedništvo Danske u glavnom gradu Nuuk i nadogradnji zračne luke Kangerlussuaq kako bi bila prikladna za borbene zrakoplove F-35.
Pomoć Europske unije?
Iako su danske oružane snage znatno manje od američkih, Kopenhagen je među europskim prijestolnicama koje su vrlo ozbiljno shvatile potrebu za jačanjem obrane otkako je rat u Ukrajini započeo. Danska je prošle godine potrošila 2,37 posto svog BDP-a na vojsku, iznad NATO-ova cilja od 2 posto i planira dodatna povećanja. Danske zračne snage zamjenjuju svoju flotu F-16 s modernim američkim borbenim zrakoplovima F-35 te trenutno razmatraju nabavu sustava protuzračne obrane.
Međutim, Danska je također značajno iscrpila vlastite zalihe oružja donirajući topničke sustave i tenkove Kijevu, tvrdeći da, za razliku od Ukrajinaca, Danci nisu suočeni s izravnom prijetnjom neprijateljske imperijalističke sile. Bez obzira na to, donirana vojna oprema malo bi pomogla u obrani Grenlanda od američke invazije. “Jedini način djelovanja tamo je iz zraka ili mora. Kopneni rat ima vrlo malo smisla na Grenlandu”, rekao je Søby Kristensen.
Ako bi se Kopenhagen odlučio braniti oslanjajući se na pravila i zakone, mogao bi zatražiti pomoć EU-a.
U srijedu je francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot izjavio da Europska unija neće dopustiti otimanje teritorija, ali nije jasno bi li Kopenhagen stvarno mogao računati na vojnu pomoć EU-a. U slučaju američke invazije na Grenland, EU-ova klauzula o uzajamnoj pomoći iz članka 42 (7) Ugovora bi se primijenila, rekao je glasnogovornik Europske komisije novinarima ovaj tjedan.
Međutim, “klauzula trenutno nema nikakvo stvarno značenje jer iza nje ne stoji prava vojna sila”, napisao je Daniel Fiott iz Centra za sigurnost, diplomaciju i strategiju pri Sveučilištu u Bruxellesu.
Također nije jasno bi li Danska, koja je osnivačica NATO-a zajedno sa SAD-om, mogla aktivirati članak 5 – klauzulu Saveza o uzajamnoj pomoći protiv drugog saveznika. “Ako pogledate, imali biste NATO članicu koja anektira teritorij druge NATO članice. To bi bilo prilično neistraženo područje”, kazala je Agathe Demarais, viša savjetnica za politiku u Europskom vijeću za vanjske odnose. “Kada razmislite, to nema nikakvog smisla”, zaključila je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!