Veliki pomak u mirovnim pregovorima? Sve oči uprte u Kremlj

"Vrlo sam optimističan da ovdje možemo nešto postići, jer smo napravili ogroman napredak“, rekao mi je američki državni tajnik Marco Rubio na kasnovečernjoj konferenciji za novinare u američkoj misiji u švicarskom gradu.

Čak je i predsjednik Donald Trump, koji je samo nekoliko sati ranije ponovno javno ukorio ukrajinsko vodstvo zbog, kako je smatrao, nedostatne zahvalnosti, sada bio "prilično zadovoljan izvješćima koja smo mu dali o napravljenom napretku“, dodao je Rubio.

No državni tajnik, koji se neočekivano pojavio sam u prostoriji za brifinge – umjesto uz moćnog šefa ukrajinske delegacije, Andrija Jermaka, s kojim se ranije tijekom dana pojavio – uporno je odbijao otkriti konkretne detalje o tome što je postignuto.

"Neću ulaziti u detalje tema o kojima smo razgovarali, jer je proces još u tijeku“, rekao je Rubio, uz napomenu u drugim komentarima da "točke koje su preostale nisu nepremostive“.

Prepreke

No s obzirom na duboke ustupke koje se od Ukrajine traži da napravi u javno dostupnoj verziji američkih mirovnih prijedloga – za koje se smatra da snažno idu u korist Rusiji – tvrdnja da se te prepreke lako mogu prevladati zvuči neuvjerljivo, piše CNN.

Primjerice, prijedlog da Ukrajina preda ključne teritorije u regiji Donbas, koje je Rusija anektirala, ali nije u potpunosti osvojila, već dugo je crvena linija za Kijev – ponajviše zato što to područje uključuje „obrambeni pojas“ snažno utvrđenih gradova i mjesta koji se smatraju vitalnima za sigurnost Ukrajine.

Američki prijedlozi, u koje je CNN imao uvid, sugeriraju da to područje postane ruska demilitarizirana zona u koju ruske vojne snage ne bi smjele ulaziti. No narediti ukrajinskoj vojsci da preda zemlju za koju su se njezini vojnici borili i ginuli bit će iznimno teško.

Slično je i s predloženim ograničenjem ukrajinskih oružanih snaga. Iako je u američkom planu maksimalan broj vojnika postavljen na 600.000, europski dužnosnici strahuju da bi to zemlju moglo ostaviti ranjivom na buduće napade.

No Washington, koji izgleda još odlučniji progurati mirovni sporazum, jasno je dao do znanja da očekuje ukrajinsko pridržavanje, prijeteći povlačenjem američke vojne pomoći Kijevu i time da će dopustiti ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom – riječima predsjednika Trumpa – „da se bori svom snagom svog malog srca“.

U priopćenju iz Washingtona u nedjelju navečer, Bijela kuća poručila je da Ukrajinci smatraju kako najnovija verzija mirovnih prijedloga „odražava njihove nacionalne sigurnosne interese“, nakon niza revizija i pojašnjenja izrađenih uz doprinos visokih američkih, ukrajinskih i europskih dužnosnika u Ženevi.

„Ukrajinska delegacija potvrdila je da su sve njihove ključne zabrinutosti – sigurnosna jamstva, dugoročni gospodarski razvoj, zaštita infrastrukture, sloboda plovidbe i politički suverenitet – temeljito obrađene tijekom sastanka“, navodi se u priopćenju.

Čak i ako trenutačni američki prijedlog doista sada odgovara Ukrajini, vrlo je moguće da više ne odgovara Rusiji, koja dosljedno odbija odustati od svojih maksimalističkih zahtjeva.

A Kremlj je do sada osjetio malo američkog pritiska da to učini.

U Ženevi je državni tajnik Rubio u više navrata izbjegao moja pitanja o tome hoće li SAD očekivati i od Rusije, ne samo od Ukrajine, da napravi neke značajne ustupke.

No ako je Bijela kuća doista ozbiljna u nastojanju da postigne ono što sada naziva „trajnim, sveobuhvatnim mirom“ u Ukrajini, uvjeravanje Kremlja na kompromis možda joj je najbolja opcija.