VIDEO / Rusija je iskoristila Orešnik, projektil za koji iz NATO-a kažu da nemaju odgovor, evo zašto je to važno

Neki stručnjaci smatraju da je Moskva ovim napadom nastojala zastrašiti europske i zapadne saveznike Ukrajine. U nastavku slijedi detaljniji pregled onoga što se dogodilo, zašto je uporaba Orešnika značajna i zašto je sve to važno.

Što se dogodilo?

Ruska vojska izvela je napad u sklopu šireg vala udara na ukrajinsku energetsku infrastrukturu i pogone za proizvodnju dronova u Kijevu i njegovoj okolici. Dodala je da je napad proveden kao odgovor na navodni ukrajinski napad dronom na rezidenciju ruskog predsjednika Vladimira Putina u Novgorodu u prosincu 2025. godine, piše Al Jazeera.

Kijev je zanijekao da je Ukrajina napala Putinovu rezidenciju. Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump također je odbacio tvrdnju da se takav napad dogodio. Prema ukrajinskim navodima, u najnovijim napadima u Kijevu su poginule četiri osobe, a najmanje 22 su ozlijeđene.

Rusija je također pogodila ključnu infrastrukturu u Lavovu neidentificiranom balističkom raketom koja se kretala brzinom od oko 13.000 km/h (više od 8.000 milja na sat), prema riječima gradonačelnika Andrija Sadovija i ukrajinskog ratnog zrakoplovstva, koje je navelo da se točna vrsta projektila još utvrđuje.

Gdje se u Ukrajini dogodio napad Orešnikom?

Prema Rusiji, udar u Lavovu izveden je raketom Orešnik.

Zapadnoukrajinski grad Lavov udaljen je oko 550 kilometara od glavnog grada Kijeva. Lavov se nalazi blizu granice s Poljskom, na udaljenosti od otprilike 70 kilometara.

Što je Orešnik?

Orešnik je balistička raketa srednjeg dometa – riječ na ruskom znači lijeska. Višestruke bojeve glave rakete pri padu ostavljaju svjetlosne tragove koji navodno podsjećaju na to stablo.

Hipersonične rakete lete brzinama od najmanje Mach 5 – pet puta većima od brzine zvuka – i mogu manevrirati tijekom leta, što ih čini težima za praćenje i presretanje. Orešnik je također oružje sposobno nositi nuklearnu bojevu glavu, što znači da je dizajniran za takvu namjenu, iako se ne koristi uvijek s nuklearnim punjenjem.

Vjeruje se da je Orešnik raketa srednjeg dometa, a dosadašnja uporaba upućuje na domet od oko 1.000 do 1.600 kilometara. Rusija je Orešnik upotrijebila samo jednom ranije, u studenom 2024. Tada je Moskva navela da je napala ukrajinsku vojnu tvornicu.

Taj napad dogodio se nekoliko dana nakon što je američka vlada, pod vodstvom tadašnjeg demokratskog predsjednika Joea Bidena, odobrila Ukrajini uporabu američkih taktičkih raketnih sustava ATACMS za napade na ciljeve u Rusiji.

Pentagon je 2024. izjavio da se Orešnik temelji na interkontinentalnoj balističkoj raketi (ICBM) RS-26 Rubež, koja je prvi put razvijena 2008. godine.

Putin je rekao da je raketu Orešnik srednjeg dometa nemoguće presresti zbog brzina koje navodno prelaze deset puta brzinu zvuka te da je njezina razorna moć usporediva s nuklearnim oružjem, čak i kada je opremljena konvencionalnom bojevom glavom.

Dana 30. prosinca 2025. Rusija je rasporedila sustav Orešnik u Bjelorusiji, potez koji bi mogao ojačati sposobnost Moskve da u budućem sukobu gađa Europu.

Zašto je ovaj napad posebno značajan?

Tijekom napada u studenom 2024. rakete Orešnik bile su opremljene lažnim bojevim glavama u okviru testnog napada, prema ukrajinskim izvorima koje je citirala agencija Reuters. Zbog toga su tada nanijele ograničenu štetu Ukrajini.

Ako su tijekom nedavnog napada rakete bile opremljene eksplozivom, to bi označilo prvi put da je Rusija upotrijebila rakete Orešnik u njihovu punom nenuklearnom kapacitetu protiv Ukrajine.

Drugi razlog zašto je ovaj napad značajan jest lokacija mete. U studenom 2024. rakete su pogodile Dnjipro, grad u istočno-središnjoj Ukrajini koji nije blizu granica s drugim državama.

Ovoga puta, međutim, projektili su pali u blizini Poljske, članice NATO-a. Kijev je uporabu tog oružja blizu granice Europske unije i NATO-a označio kao „ozbiljnu prijetnju” europskoj sigurnosti.

„Takav udar blizu granice EU-a i NATO-a ozbiljna je prijetnja sigurnosti na europskom kontinentu i test za transatlantsku zajednicu. Zahtijevamo snažan odgovor na nepromišljene ruske postupke”, napisao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha na društvenim mrežama.

„Vladimir Putin time šalje poruku Zapadu, jer bi bez sumnje mogao postići isti operativni učinak i bez ove rakete”, rekao je Cyrille Bret, stručnjak za Rusiju iz pariškog instituta Montaigne, za agenciju AFP.

Glasnogovornica britanske vlade izjavila je da su čelnici Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i Njemačke u telefonskom razgovoru u petak osudili rusku uporabu rakete kao „eskalatornu i neprihvatljivu”.

Zašto je ovo važno?

Najnoviji ruski napad dolazi u trenutku kada mirovni pregovori usmjereni na okončanje rata u Ukrajini i dalje stoje u mjestu. U veljači će rat ući u svoju petu godinu.

Ovaj napad riskira dodatno potkopavanje pregovora o prekidu vatre, u trenutku kada su dvije strane i dalje daleko jedna od druge po ključnim pitanjima, poput teritorija. Promatrači i analitičari ranije su za Al Jazeeru izjavili da pitanje teritorijalnih ustupaka ostaje jedna od glavnih zapreka.

Trumpov mirovni plan u 28 točaka za Ukrajinu, koji je predstavio u studenom 2025., uključivao je da Ukrajina ustupi ne samo velika područja koja je Rusija okupirala tijekom gotovo četiri godine rata, nego i dio teritorija koji trenutačno kontroliraju kijevske snage. Predsjednik Volodimir Zelenski više je puta izjavio da je to za Ukrajinu neprihvatljivo.

Većina analitičara skeptična je da je po tom pitanju ostvaren ikakav napredak te smatra da najnovija eskalacija borbi sama po sebi neće dodatno zakomplicirati već ionako složene pregovore.

„Ne mislim da u ovom trenutku ima nešto što bi se moglo dodatno poremetiti”, rekla je Marina Miron, analitičarka na King’s Collegeu u Londonu, za Al Jazeeru u prosincu 2025.

Mirovni proces „ne ide dobro zbog neslaganja oko ključnih pitanja između Ukrajine i Rusije”, dodala je.