Zastrašujuće upozorenje: Golfska struja na rubu urušavanja

Povjerenik Europske unije za klimu upozorio je da bi se Golfska struja mogla urušiti za nekoliko desetljeća nakon što su nizozemski znanstvenici utvrdili da ključne oceanske struje slabe brže nego što se mislilo.

Atlantska meridionalna obrtna cirkulacija (AMOC) - sustav koji je dio Golfske struje, atlantske morske struje koja Europu štiti od ekstremne hladnoće - mogla bi se početi gasiti 2060-ih kao posljedica klimatskih promjena, navodi se u studiji istraživača sa Sveučilišta u Utrechtu objavljenoj ovog tjedna.

Europski povjerenik za klimu Wopke Hoekstra ocijenio je nalaze u objavi na društvenim mrežama kao "alarm za buđenje", piše Politico.

Golfska struja, istaknuo je, "prenosi tople tropske vode na sjever, zbog čega su zime u sjevernoj Europi mnogo blaže nego u regijama na istoj geografskoj širini, poput Kanade. Ovo novo istraživanje kaže da bi se Golfska struja mogla urušiti za našeg života."

Katastrofalne posljedice su moguće

Gašenje AMOC-a dovelo bi do znatnog pada temperatura u Europi čak i dok globalno zagrijavanje bude napredovalo. To bi također smanjilo količinu oborina i vjerojatno donijelo još suša ljeta, s pogubnim posljedicama za poljoprivredu.

Ranije ovog mjeseca potpredsjednica Europske komisije Teresa Ribera - zadužena za cjelokupnu zelenu politiku EU-a - sugerirala je da AMOC treba "dodati na popis akronima nacionalne sigurnosti u Europi" s obzirom na teške posljedice njegova gašenja.

Nizozemska studija, koja analizira 25 različitih klimatskih modela, utvrdila je da bi u scenariju umjerenih emisija - što znači porast globalne temperature za oko 2,7 Celzijevih stupnjeva iznad predindustrijske razine do kraja stoljeća - AMOC mogao početi kolabirati od 2063. godine.

Planet se već zagrijao za 1,3 °C i, prema trenutačnim planovima vlada, na putu je prema 2,7 °C. U scenariju visokih emisija s porastom iznad 4 °C, koji se smatra malo vjerojatnim, gašenje bi se moglo dogoditi već 2055., navode autori.

Prethodne studije smatrale su da je urušavanje malo vjerojatno u ovom stoljeću.

Kolike su šanse?

Sybren Drijfhout, profesor oceanografije i znanosti o Zemlji na Sveučilištu u Southamptonu i istraživač Kraljevskog nizozemskog meteorološkog instituta, ocijenio je utrechtsko istraživanje "solidnim".

Drijfhout, koji nije sudjelovao u toj studiji, u četvrtak je objavio zasebno istraživanje koje dolazi do sličnog zaključka o dosezanju "točke preokreta" AMOC-a u ovom stoljeću, s ulaskom u pad prije konačnog gašenja nakon 2100. godine.

Prema tom istraživanju, malo vjerojatan scenarij visokih emisija ima 70-postotnu vjerojatnost da dovede do takvog kolapsa AMOC-a, dok scenarij umjerenih emisija - porast od 2,7 °C, prema kojem je planet trenutačno na putu - nosi 37-postotnu vjerojatnost.

Čak i scenarij niskih emisija, u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma iz 2015. o ograničenju zagrijavanja ispod 2 °C, prema autorima daje 25-postotnu vjerojatnost gašenja.

"Koliko trenutačni modeli sugeriraju, zaključujemo da je rizik od gašenja sjevernog dijela AMOC-a veći nego što se ranije mislilo", napisali su Drijfhout i njegovi kolege.

Jeli klimatska kriza pala u drugi plan?

U svojoj objavi Hoekstra je izrazio frustraciju što je klima posljednjih godina postala manji prioritet u europskoj politici unatoč prijetnji koju predstavlja globalno zagrijavanje.

"Stječe se dojam da je klimatska kriza pala u drugi plan jer smo toliko zauzeti rješavanjem [drugih] hitnih problema", napisao je.

"Napredak zahtijeva vrijeme… nije linearan", nastavio je, uz inzistiranje da "će biti trenutaka kada pozornost splasne. Zato velika hvala ovim znanstvenicima što su nam uputili još jedno ozbiljno klimatsko upozorenje."