Skoro polovica branitelja ima simptome PTSP-a

[caption id="attachment_909007" align="alignnone" width="750"]

Predstavljeni su rezultati istraživanja "Psihosocijalni čimbenici koji utječu na osnaživanje i podizanje kvalitete života hrvatskih branitelja" iz tri dijela kojeg je vodio dr. Igor Mikloušić, u kojem je sudjelovalo oko 500 branitelja iz oko 30 udruga. Predstavljeno je i istraživanje o socijalnoj kogniciji kod branitelja, kojom se proučavala sposobnost pojedinaca za prepoznavanje uzroka vlastitog ponašanja i ponašanja drugih, kojeg je vodila Martina Knežević, doktorica psihologije, u kojem je sudjelovalo oko 220 branitelja.

Ratna iskustva i specifičnosti životne povijesti branitelja čine ih jedinstvenom grupom u pogledu međusobne povezanosti unutar same populacije, dok se s druge strane dolazi do nerazumijevanja javnosti za trenutačne braniteljske probleme, kao i do poteškoća dijela braniteljske populacije u reintegraciji u svakodnevni, civilni život, rekao je Mikloušić. Izvijestio je da su istraživanja pokazala kako su branitelji spremni za usvajanja mnogih novih znanja i uključenje u život kroz razne oblike aktivnosti. Naglasio je važnost zajedništva branitelja, rekavši kako se za vrijeme istraživanja moglo svjedočiti nizu braniteljskih aktivnosti i istupa, poput angažiranja oko obustave postavljanja ćiriličnih ploča u Vukovaru ili iznimne požrtvovnosti i organiziranosti pokazane za vrijeme poplava koje su pogodile Hrvatsku. "To su upravo primjeri zajedništva i povezanosti koja karakterizira ovu populaciju", ocijenio je. Tijekom istraživanja, dodao je, dobivena je velika količinu podataka koje treba još obraditi, s ciljem osmišljavanja projekata za povećanje kvalitete života, kako branitelja, tako i ostatka građana Republike Hrvatske.

Prema riječima Martine Knežević, istraživanje je dokazalo da stres utječe na socijalnu kogniciju, a ratni stres kojeg je definirala kao jaku i ekstremnu traumu, ostavlja posljedice i nakon 50 godina. Kao izravni sudionici ratnih zbivanja, sudionici Domovinskog rata bili su izloženi životno ugrožavajućim situacijama (topničko-minobacački napadi, puščana i snajperska vatra i slično), različitim vremenskim i higijenski nepovoljnim uvjetima (neprimjereni uvjeti održavanja higijene, ekstremno visoke i niske temperature i sl.) te ostalim višemjesečnim ratnim stresovima, istaknula je.

U istraživanju, koje je bilo dragovoljno i anonimno, ukazuje se da je oko 44 posto branitelja imalo neke simptome Postraumatskog stresnog poremećaja, a da je oko 60 posto njih sudjelovalo u snažnim borbenim djelovanjima u kojima su bili izloženi velikoj opasnosti po život. "Pokazalo se kako ispitani dio braniteljske populacije ima poteškoća s prepoznavanjem emocija kod sebe i drugih ljudi, što može dovesti do neadekvatnih socijalnih odnosa u društvu, a to posljedično može značiti niži stupanj zadovoljstva branitelja vlastitim društvenim životom. Branitelji s izraženim simptomima PTSP-a slabije reguliraju vlastite emocije", navela je Knežević.

Na novinarski upit mogu li se rezultati takvih istraživanja usporediti sa sličnim istraživanjima koje provede druge države čije su vojske sudjelovale u ratnim zbivanjima, Knežević je odgovorila da se rezultati iz npr. SAD-a ne mogu olako usporediti s našima, jer je njihova vojska u Iraku i Afganistanu vodila rat na stranom teritoriju, dok je Hrvatska vodila obrambeni rat.