S početkom iduće godine na snagu stupa 15 novih ili izmijenjenih poreznih zakona koji će se dotaknuti uvjeta života i rada svih poreznih obveznika, podjednako građana i tvrtki, što je najveća promjena zakona od pripreme i ulaska u EU.

Kako piše Večernji, najveći utjecaj imaju promjene u sustavu poreza na dohodak, dobit i PDV-a. Porezno rasterećenje plaća provedeno je kroz povećanje neoporezivog osobnog odbitka na 3800 kuna mjesečno te jačanje odbitaka za djecu i uzdržavane članove obitelji.

Ministarstvo financija procjenjuje da od siječnja iduće godine porez na dohodak neće plaćati oko 1,5 milijuna hrvatskih građana, među kojima prevladavaju umirovljenici s mirovinama manjim od 3800 kuna, zaposleni s nižim plaćama, kao i oni za hrvatske prilike s višim plaćama ako imaju najmanje troje djece.

Razlika u primanjima ovisi o nizu elemenata: početnoj bruto plaći, broju uzdržavanih članova obitelji i mjestu prebivališta, odnosno prirezu koji se plaća u pojedinim gradovima i općinama. Velika većina građana koji zarađuju manje od prosječne plaće uopće neće plaćati porez, a ostalima će se povišica kretati od nekoliko kuna do dvije tisuće kuna za neto plaće koje se kreću oko 20 tisuća kuna.

Za 300.000 radnika nema povećanja

Rasterećenjem većih plaća kroz spuštanje najveće porezne stope na 36 posto i dizanjem poreznog razreda za primjenu te stope oslobađa se prostor za nagrađivanje stručnjaka i privlačenje investitora koji ciljaju na visokosofisticirane industrije, tvrde u Vladi.

Hrvatska, po službenim podacima DZS-a, ima oko 60.000 zaposlenih koji mjesečno zarađuju više od 10.000 kuna neto. Na toj razini plaća povišica je, ovisno o broju djece, od 100 do 400 kuna, računa Večernji. No povećanje plaća zaobilazi 300.000 radnika, odnosno ljude čija su primanja toliko niska da ni sad ne plaćaju poreze.

Ministarstvo financija procjenjuje da će kompletan porezni paket tvrtkama i bogatim građanima ostaviti oko dvije milijarde kuna, a da bi siromašnijima kompenzirali razliku, išlo se na smanjenje PDV-a za struju i odvoz smeća te povećanje minimalne plaće.

Povećanje rodiljskih naknada

Roditelji s više djece doista su dobili velike porezne stimulacije, no druga je stvar kolika su im bruto primanja i mogu li ih iskoristiti. Nadalje, od iduće će se godine povećati rodiljske naknade za drugih šest mjeseci na 4000 kuna za zaposlene i 2328 kuna za nezaposlene majke.

Priprema se kompenzacija i za nestanak porezne olakšice za prvu nekretninu, ali šteta je što najavljene subvencije za kupnju stanova nisu krenule od početka godine. Povećanje PDV-a u ugostiteljstvu nije dobra vijest ni za ugostitelje ni za njihove goste, a kad se isključi ta branša i šećerna industrija, ostali poduzetnici trebali bi biti u plusu.

Lakše do službenih automobila

Nova bi porezna pravila trebala biti prohodnija i jednostavnija za primjenu, s osjetnim smanjenjem poreza na dobit kod malih poduzetnika. Svima ostalima država ide na ruku povoljnijim poreznim tretmanom nabave i korištenja službenih automobila, kako u poslovne tako i u privatne svrhe.

Ako imaju drugi dohodak, odnosno bruto oko 5000 kuna autorskog honorara mjesečno, radniku će se primanja nakon uplate doprinosa smanjiti oko 400 kuna mjesečno.

No, ako taj drugi dohodak dolazi iz ugovora o djelu, članstva u upravnim i nadzornim odborima, predstavničkim tijelima i slično, na koji se sada plaća 20 posto mirovinskih doprinosa, primatelj će dobiti 500 kuna više jer će doprinosi na sve oblike drugog dohotka biti 10 posto.

Zdravstveni doprinos bi trebao ići na teret poslodavca. – Umirovljenicima se porezno opterećenje smanjuje 50 posto, što je posebno važno za 12 tisuća primatelja inozemnih mirovina za koje je utvrđena obveza plaćanja poreza na dohodak.

Još se čeka zakon za prvu nekretninu

Obitelj koja će u prvom dijelu godine kupiti prvi stan dobiva 4 posto poreza na promet nekretnina – u prosjeku oko 25 tisuća kuna nove obaveze – no onima koji se strpe do drugog dijela godine, dodatni bi se teret mogao kompenzirati kroz državnu subvenciju mjesečnih rata.

Zakon još nije objavljen, a prema najavama subvenciju će koristiti mlađi od 45 godina za stan do 100.000 eura. Za kredit, odnosno stan vrijedan 50.000 eura, porez na promet nekretnina bit će 2000 eura, dok bi državna stimulacija u 4 iduće godine bila oko 11 tisuća eura.

Oni koji kupuju drugi stan proći će jeftinije jer porez pada s 5 na 4%, što je oko 5000 kuna manje. Za djecu i uzdržavane članove obitelji predviđene su veliki osobni odbici, no da bi se oni iskoristili, potrebna je i velika bruto plaća.

Budu li slučajno kupovali automobil, najjeftiniji će ih stajati od 4000 do 7000 kuna više. Obitelj s dvoje zaposlenih, gdje svako od njih zarađuje 8000 bruto mjesečne plaće, nakon porezne reforme zajedno će dobiti 137 kuna povišice!

Ista ta obitelj mjesečno može računati da će im ostati 25 kuna na ime smanjenog PDV-a na struju i odvoz smeća, no popiju li ponekad piće u kafiću ili odu u kino, tih 25 kuna će se vrlo brzo istopiti jer skače PDV na kinoulaznice, šećer i ugostiteljske usluge, piše Večernji.