U regiji različito doživljavaju krizu u Agrokoru. Slovenska vlada razmišlja o donošenju posebnog zakona kojim bi zaštitila poziciju Mercatora u odnosu na Agrokor. Slične zaštitne mjere razrađuju se i u Srbiji, a Bosna i Hercegovina pokušava utvrditi razmjere štete.
Privredna komora jučer je pozvala sve koji posluju s Konzumom i ostalim Agrokorovim tvrtkama u BiH da im dostave točne podatke o iznosu nenaplaćenih potraživanja, koja, kažu bh. dužnosnici, iznose između 250 i 300 milijuna konvertibilnih maraka. Ivica Todorić najjači je strani investitor u Srbiji gdje za njega izravno radi oko 12 tisuća zaposlenih, a Vučić kaže da je srpska vlada uvijek bila dobar domaćin Agrokoru, piše Večernji list.
Ovlasti hrvatskog zakona o Agrokoru, međutim, prestaju na hrvatskim granicama. Profesorica s Pravnog fakulteta Jasnica Garašić kaže da moguća nagodba s vjerovnicima, ako do nje dođe, neće obuhvatiti imovinu izvan Hrvatske. Učinci hrvatskog zakona ipak će se prelijevati izvan granica, a jedno od pitanja koje se postavlja je upravlja li slovenskim Mercatorom, srpskim Frikomom ili sarajevskim Kiseljakom Ivica Todorić ili Vladin povjerenik Ante Ramljak?
Pravnici kažu da je Ramljak broj jedan i za njih, no hrvatski povjerenik ne može glatko prenositi svoje široke ovlasti izvan Hrvatske. Ramljak mora poštovati nacionalne propise susjednih zemalja, baš kao što ih je morao poštovati i Todorić te isključivo koristiti redovne kanale odlučivanja kroz skupštinu dioničara, nadzorni odbor i uprave tvrtki. Domaće Agrokorove kompanije opterećene su garancijama za kredite i financijske obveze Agrokora, no takve se garancije nisu stavljale ni pred Mercator ni pred srbijanske akvizicije. Kad je u pitanju Mercator, zabrana daljnjeg terećenja tvrtke (sve do 2020. godine) detaljno je ugovorena kupoprodajnim ugovorom, dok je u Srbiji zabranu izdala Narodna banka Srbije.
Logično se postavlja pitanje zašto zabrana terećenja tvrtki ne postoji i u Hrvatskoj? Hrvatska je do ulaska u EU morala ukinuti sva moguća kapitalna ograničenja i osigurati maksimalnu slobodu poduzetništva, koja podrazumijeva i pravo vlasnika da imovinom jedne tvrtke jamči za poslovne poteze druge. Srbija nema tu fazu usklađenosti, pa njezina narodna banka, po nalogu premijera, i sada razmatra dodatnu kontrolu odljeva kapitala iz Srbije. Ipak, podrže li ga u tome vjerovnici, Ramljak je, a ne Ivica Todorić, u ovoj fazi jedina osoba koja može prodati Agrokorove tvrtke izvan Hrvatske.
Slovenski su mediji objavili anketu iz koje se vidi da je 49 posto Slovenaca spremno podržati reotkup Mercatora, a takvu mogućnost nije odbacio ni premijer Cerar. Slovenske i srpske vlasti ne žale se ni na rokove plaćanja Agrokorovih kompanija, koji su masovno probijani samo u Hrvatskoj te u Bosni i Hercegovini. Bivši Todorićev direktor, a sada regionalni konzultant Dragan Munjiza kaže da Agrokorove tvrtke u Srbiji i Sloveniji plaćaju unutar 45 do 60 dana. "Todorić u tim državama nije imao društvenu i tržišnu poziciju kao u Hrvatskoj. Morao se dokazivati i prilagođavati zadanim uvjetima", rekao je Munjiza, prenosi Večernji list.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare