Nezavisnog gradonačelnika Metkovića Božu Petrova mediji su već prije nekoliko mjeseci proglasili potencijalnim vođom hrvatskog 'trećeg puta u politici', a od prošlog tjedna dobio je i nadimak 'hrvatski Tsipras'.
Tridesetpetogodišnji Petrov, inače psihijatar po struci, paralelno pokušava okupiti nezavisne političke snage koje su posljednjih godina u Dalmaciji procvjetale od Vrgorca i Omiša do Primoštena, Sinja i Splita pa zajedno s njima nastupiti na parlamentarnim izborima. To će, kaže u intervjuu za Tportal, sasvim sigurno i napraviti, barem sa svojim ‘Mostom nezavisnih lista’.
PROČITAJTE JOŠ
Petrov je komentirao usporedbe s novoizabranim grčkim premijerom Tsiprasom. “Usporedbe nekoga ili nečega što funkcionira u različitim okruženjima uvijek su problematične. Ne poznajem dovoljno program Sirize, ali po nekim postavkama koje su promovirali, vjerojatno nismo usporedivi. Što se tiče usporedbe uloga, za mene u principu uloge nisu bitne, već je bitno ostvariti cilj – promijeniti Hrvatsku nabolje. Svatko tko je s nama mora biti spreman biti prvi, posljednji ili ne biti na listi, ako je to usmjereno ostvarenju cilja. Ovim se pravilima podvrgavamo svi, uključujući i mene. U Mostu, o načinu ostvarenja cilja, odlučujemo demokratski i sukladno tome bit će definirane i uloge pojedinaca u cijelom projektu”, objašnjava Petrov.
Njegova je ideja osnivanje kompenzacijskog fonda u koji bi banke uplaćivale dio novca koji je potrošen na njihovu sanaciju, a kojim bi se riješio problem divljanja švicarskog franka i valutne klauzule općenito. “Prijedlog ‘Kompenzacijskog fonda’ nije prijedlog tipa plug-in u smislu modela rješavanja sadašnjeg i budućih mogućih stanja oko problematike kredita. Više se radi o ukazivanju na potrebu da se kod predlaganja varijanti rješavanja kreditne krize u Hrvatskoj uzmu o obzir dva glavna čimbenika: kronologiju ukupnih događanja na ovim prostorima u segmentu bankarskog sektora, pogotovo činjenicu da su građani Hrvatske – bez da ih je itko pitao – kroz sanaciju svojim sredstvima omogućili bankama visoke profite kakve ne ostvaruju u svojim matičnim zemljama. I drugo, da čovjek postane temeljni fokus svih propisa i zakona koje Hrvatska donosi”, istaknuo je Petrov.
Dodao je također, kako je “previše zaokupljen lokalnim problemima i organizacijom struktura na hrvatskoj razini da bih mogao relevantno komentirati događanja u Grčkoj. Na prvi pogled situacija ne izgleda kao jako uređena i obećavajuća”, zaključio je Petrov.
