Predsjednik Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije Željko Jovanović u utorak je ocijenio da je "indeks percepcije korupcije u Hrvatskoj poražavajući", ali da je "najtužniji podatak" da bi samo četiri posto građana prijavilo korupciju.
Na sjednici Vijeća s temom “Korupcija i klijentelizam na lokalnoj razini – uzroci, mehanizmi i posljedice” Jovanović je kazao da ti podaci traže da Nacionalno vijeće pokuša “podizanjem javne svijesti potaknuti građane da prijavljuju korupciju, jer bez toga nema ni uspjeha”.
“Zato tražimo donošenje zakona o zviždačima i da sramotni prijedlog Zakona o sprječavanju sukoba interesa ministra Lovre Kuščevića ne dođe takav u saborsku proceduru”, kazao je Jovanović.
Ključnim smatra učinkovito pravosuđe, ocijenivši kako bez pravomoćnih presuda i oduzimanja imovine stečene korupcijom povjerenje građana u pravosuđe i državu neće rasti.
Jovanović drži da je korupcija u Hrvatskoj prisutna od najviše do najniže razine, ali da na lokalnoj razini nerijetko ostane prikrivena, zbog stvaranja svojevrsne mreže interesa u kojoj, do određene razine, građani ne prijavljuju korupciju ili je čak smatraju opravdanom.
Smanjivanje korupcije jedna od najboljih demografskih mjera
Smatra kako Hrvatska ima dobar akcijski plan i strategiju borbe protiv korupciju te da jedan od prioriteta, u trencima dok Hrvatska predsjeda Vijećem Europe, mora biti borba protiv korupcije, jer bi smanjivanje korupcije bila jedna od najboljih demografskih mjera.
Upozorio je kako je Hrvatska, po indeksu percepcije korupcije, u krugu korumpiranih zemalja, što znači da će i strana ulaganja biti manja te manje novaca za obrazovanje, zdravstvo, socijalnu skrb i kvalitetan život građana, a biti više uvjeta za odlazak mladih iz Hrvatske. Istaknuo je da je ovo prva sjednica Nacionalnog vijeća izvan Zagreba te da se održava u Osijeku, jer je taj grad u nekoliko navrata u nalazu Državne revizije dobio bezuvjetno mišljenje.
Članica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Tatjana Vučetić kazala je kako se Povjerenstvo podjednako bavi ovom problematikom kod državnih i lokalnih dužnosnika, ocijenivši da je klijentelizam u politici sveprisutan, ali i jako teško dokaziv. Kao primjer navela je presudu splitskog Upravnog suda kojom je osporena jedna odluka Povjerenstva koje je utvrdilo da je, u jednom gradu, gradonačelnik zaposlio svoga nećaka kao odvjetnika za zastupanje grada, ali je sud zaključio kako sama činjenica da je netko nekome nećak ne mora značiti i interesnu povezanost.
Profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta Ivan Koprić kazao je kako veća fragmentacija javne uprave znači i veće mogućnosti za korupciju na svim razinama, podsjetivši kako uz brojne agencije na državnoj razini, u Hrvatskoj ima oko 3.800 pravnih osoba što su ih osnovale jedinice lokalne samouprave. Smatra kako Hrvatska ima strateške dokumente o reformi javne uprave, ali se značajno kasni u provedbi, dok akcije i istrage kaznenih tijela obično zahvate jedan vrlo mali segment korupcije i klijentelizma, a također je jako mali i broj osuđujućih presuda.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.
