Tragično je da nakon 40 godina tijekom kojih su u građevinskom smislu napredovale i tehnologije i kvaliteta materijala, zgrade koje još mirišu po novom predstavljaju opasnost po život stanara i građana.
Također, tragično je da institucije pravne države vjerojatno neće ništa napraviti kako bi prekontrolirale zapovjedni lanac i utvrdile tko je tu kriv. Građani koji su kupili POS-ove stanove u Rijeci dali su za metar kvadratni na Drenovi oko 1.100 eura, a na Hostovom bregu oko tisuću eura.
VEZANA VIJEST
Drenova je projekt koji je vrijedan 42,2 milijuna kuna i koji je, usput, trebao biti gotov 2009. godine, a kasnio je pet godina, dok je vrijednost investicije na Hostovom bregu oko 48 milijuna kuna.
Projekt poticane stanogradnje je hvale vrijedan jer omogućuje građanima koji imaju sreću da rade, a nemaju enormne plaće, da pod uvjetima koji su povoljniji od klasičnih bankarskih kredita, kupe stan i tako riješe stambeno pitanje.
Većina kupaca zadužila se za cijeli život i plaćaju nemale rate. No, umjesto da uživaju u novim domovima, 94 stanara na Hostovom bregu i njih 76 na Drenovi s nelagodom iščitavaju meteorološka izvješća jer pri spomenu jačeg vjetra kreće nelagoda i panika.
Takvo stanje sigurno nije normalno, ma koliko se netko pravdao da je snaga vjetra bila orkanska, piše Novi list.
Na pitanje hoće li izvođači radova odgovarati zbog svega što se dogodilo, te hoće li im se onemogućiti javljanje na natječaj za gradnju POS-ovih stanova na Martinkovcu, ravnatelj Agencije za društveno poticanu stanogradnju Grada Rijeke Vladimir Benac odgovara protupitanjem.
#related-news_0
– Što se tiče odgovornosti izvođača, te pitanja treba li riječku firmu koja je od Drugog svjetskog rata na ovamo izgradila na tisuće stanova onemogućiti u daljnjoj gradnji, mogu samo reći da izvođača koji u ugovorenom roku otklanja nastale nedostatke čija vrijednost ne čini niti pola posto vrijednosti izvedenih radova sasvim sigurno neću isključivati iz budućih postupaka javne nabave.
Na pitanja o zaista ružnim slikama kojima smo svjedočili tijekom četvrtka kada je u pitanju odvajanje završnog fasadnog sustava – stiropora od zidova fasade na dijelu višestambenog objekta Hostov breg, slobodan sam ustvrditi da uzrok nesumnjivo treba tražiti u naletima olujne pa i orkanske bure koja je toga dana mjestimice puhala intenzitetom od preko 200 km/sat i nanijela goleme štete diljem grada, županije pa i cijele zemlje. Međutim, valja napomenuti da konkretan povod raspadanju dijela fasade treba tražiti u oštećenjima koja su nastala još 5. i 6. veljače 2015. godine kada je, uslijed naleta ekstremno jake olujne bure, došlo do odvajanja fasadnog sustava na pojedinim dijelovima građevine, tumači Benac
