Nije mu to trebalo - HNK nastavlja sprdnju s Karamarkom

Radi se, naravno, o još jednoj šali na Karamarkov račun, s obzirom da se on na stranačkom skupu obrušio na intendanta i suradnike mu.

"Vidjevši 'Hrvatsku rapsodiju' Miroslava Krleže na repertoaru našeg kazališta, Tomislavu Karamarku nije preostalo drugo nego zaključiti da je i ovaj pisac nehrvatski i nenarodni. Jer kakav bi mogao biti ako ga je aktualna uprava Zajca odlučila igrati.

Time je otišao puno dalje od svog nikada prežaljenog uzora, esencije demokratske vladavine u Hrvata, dr. Franje Tuđmana, koji je ipak dopustio da Leksikografski zavod zadrži ime ovog književnika, a dopustio mu je i da ostane dio školskog programa. Zato mu evo ideje kako doista nadvisiti FT-a - čim osvoji vlast preimenovati Leksikografski zavod i izbaciti Krležu iz lektire, te zabraniti njegovo čitanje i postavljanje u kazalištu", navodi riječko kazalište na svojim stranicama.

https://www.facebook.com/ZajcRijeka/posts/1002270609824578:0

Prije nego to Karamarko napravi, dodaju, "mi vas pozivamo da 'Hrvatski rapsodiju' vidite. Uz vrhunski kazališni užitak dobit ćete i potvrdu da ne bolujete od nacionalne paranoje."

Podsjetimo, Karamarko je ovih dana "okrstio" riječki HNK kao "nehrvatsko" i "nenarodno" kazalište, što se pretvorilo zapravo u reklamu ionako drčnog vodstva kazališta, na čelu sa Oliverom Frljićem. Osim što su ga ovi zezali zbog ranijih veza sa koalicijom lijevog centra pod vodstvom Ivice Račana, "pozvali" su ga s pročelja zgrade na predstavu "SEX!"

Što se, pak, tiče "Hrvatske rapsodije", nije poznato je li samo Krleža, već i sama tema presudila novom obraćanju Karamarka. Naime, radnja se odvija u - vlaku Madžarske državne željeznice.

"Taj vlak, kojim zajedno putuju narod i Hrvatski Genij, na kraju postaje 'sjajni užareni komet, što svojom grimiznom sjajnom repinom pali i razara sve što dosegne'. Ima li se današnji narod snage ukrcati na na taj Krležin vlak koji ništi 'luksuriozne hrvatske laži' ili je osuđen na vječno čekanje na stanici 'krvi i tla'?", stoji u najavi predstave u režiji Sebastijana Horvata te Milana Markovića Matthisa.