U sjeni predizbornih unutarstranačkih previranja u trećoj najjačoj domaćoj stranci, Domovinskom pokretu, traju pripreme za izbore u onoj drugoj najjačoj - SDP-u.
Kada je još u prvoj polovici lipnja aktualni predsjednik SDP-a Peđa Grbin najavio da se više neće kandidirati za tu dužnost te obznanio da će izbori za novog predsjednika i vodstvo stranke biti održani 14. rujna, očekivalo se bar nekoliko kandidatura. Primjerice, ona Mirele Ahmetović koja je u javnim nastupima, doduše nikad izričito, davala do znanja da bi se mogla natjecati za čelnu stranačku funkciju.
Početkom srpnja, potpredsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić prvi je najavio kandidaturu. Tek polovicom kolovoza kandidaturu je najavila i Sanja Major, potpredsjednica Foruma žena, koja je potom u nekoliko javnih nastupa oštro govorila o Grbinu, ali i Zoranu Milanoviću, koji je i dalje siva eminencija SDP-a.
Kandidature moguće do 29. kolovoza
No, unatrag desetak dana javilo se još potencijalnih kandidata. Najprije Mladen Kešer, načelnik općine Kalnik. Potom stranački veteran i bivši ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić koji je, kako reče, učinio to iz protesta jer mladom SDP-ovom gradonačelniku Makarske Zoranu Paunoviću nije dopuštena kandidatura budući da još nema dovoljno propisanog staža u stranci. Na koncu, kandidaturu za šefa stranke najavio je još jedan bivši ministar, Mirando Mrsić, koji je svojedobno nakratko izbivao iz SDP-a osnovavši stranku Demokrati, ali se kasnije vratio matičnoj.
Isticanje kandidatura počelo se zahuktavati kako se bliži 29. kolovoza do kada u ponoć traje rok za predaju kandidatura. Kandidati i kandidatkinje dotad moraju prikupiti potpise podrške najmanje 500 članova stranke ili većeg dijela županijskih, odnosno gradskih i općinskih organizacija.
“Broj kandidata govori o nezadovoljstvu u SDP-u”
Navalu kandidata za čelno mjesto u još uvijek najjačoj oporbenoj stranci prokomentirao nam je komunikacijski stručnjak i politički analitičar Jerko Trgorlić kazavši kako unutarstranački izbori imaju specifičnu dinamiku. On također smatra da Hajdaš Dončić ima prednost pred ostalima, ali ne (samo) zato što je prvi istaknuo kandidaturu.
“Prije svega, on ima snažnu organizaciju iza sebe. Drugo, dobro poznaje stranački teren i po svemu sudeći priprema se duže od ostalih i obilazi stranačke organizacije”, kaže.
Velik broj potencijalnih kandidata Trogrlić tumači nezadovoljstvom unutar stranke.
“Hajdaša Dončića nitko ne doživljava kao značajnu promjenu u SDP-u ili kao superjakog kandidata koji može garantirati SDP-u pobjedu nad HDZ-om na parlamentarnim izborima. Očito je da nezadovoljstvo unutar stranke i dalje postoji, a vidi se po broju kandidata”, smatra.
“Imaju svježinu, ali nisu poznati širem članstvu”
Dodaje da nitko osim Siniše Hajdaša Dončića nema značajn(ij)u podršku među članstvom.
“Vidite da je on poprilično medijski suzdržan. Nema puno njegovih intervjua jer je svjestan da se ti izbori ne dobivaju na takav način, nego unutarstranačkom komunikacijom, obilascima lokalnih organizacija pa i dobrom raspodjelom uloga u budućem predsjedništvu stranke. Mislim da je on taj posao odradio prije svih, dok se ostali u zadnji tren ukrcavaju u vlak. A to nije pametna taktika kada su u pitanju unutarstranački izbori”, rekao je Trogrlić.
On napominje kako nitko od spomenutih nije kandidat kakav je bio Zoran Milanović kada je došao na čelo SDP-a.
“I on se tada pojavio u zadnji trenutak, no već je bio dobro poznat članstvu stranke i imao je nekakav politički eros i karizmu koja ga je u tom trenutku izdvajala. Pogledamo li Mrsića i Ostojića, oni nisu novi ljudi i nemaju svježinu. Sanja Major i Paunović jesu promjena u odnosu na Grbina ili Davora Bernardića prije njega te onoga što sad predstavlja Hajdaš Dončić, ali su nepoznati širem članstvu i nemaju pod kontrolom značajnije stranačke organizacije bez kojih je gotovo nemoguće dobiti unutarstranačke izbore”, smatra.
Hoće li biti važan odnos prema Milanoviću?
Trogrlića smo pitali hoće li na izborima u SDP-u biti važan odnos kandidata prema Milanoviću, pogotovo spram njegove uloge na nedavnim parlamentarnim izborima na kojima je SDP-u više odmogao nego pomogao.
“Major je već zauzela stav spram njega i u tom smislu stvorila razliku o odnosu na ostale, iako ne mislim da će itko od ostalih žestoko istupati u tom smjeru. Hajdaš Dončić, Ostojić i Mrsić bili su ministri u Milanovićevoj Vladi pa mi se ne čini realnim da itko osim Sanje Major zauzme takav čvrsti stav. Uostalom, Grbin i postojeće stranačke strukture već su donijele odluku o podršci Milanovićevoj ponovnoj kandidaturi za predsjednika države i tu će odluku morati provoditi i budući vrh stranke. Ne mislim da je to bilo pristojno i OK. Vremenski rok nije bio takav da su to morali napraviti u tom trenutku, a time su uvelike trasirali put svima koji budu izabrani u vrh stranke”, kaže.
Gdje su “nestali” ozbiljni kandidati?
Trgorlić naglašava da nije bitno koliko je kandidata za šefa SDP-a već koliko je ozbiljnih kandidata. A nisu se, kaže, kandidirali mnogi koji bi bili takvi: Mirela Ahmetović, Biljana Borzan, Sabina Glasovac, Tonino Picula, Mišo Krstičević, Borislav Lalovac…
“Zapravo od javnosti i članstvu stranke doista poznatih imena imate samo Hajdaša Dončića te Ostojića i Mrsića, s tim da mu njih dvojica realno nisu ozbiljna konkurencija niti su kandidati promjena. Kandidati promjena su Major i Paunović, ali su relativno nepoznati, nemaju dovoljno članstva pod kontrolom niti imaju dovoljno vremena i resursa da do 14. rujna odrade kampanju kakvu su već trebali odraditi da ih članovi stranke prepoznaju”, kazao je Trogrlić.
Podsjetimo, izbori u SDP-u provode se po modelu “jedan član – jedan glas”. Predsjedništvo i predsjednika stranke biraju sve članice i članovi u čitavoj Hrvatskoj.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!