Avdagić o priznanju Palestine: "Kao da držite tečaj prve pomoći kraj osobe koja krvari"

Od politički utjecajnih zemalja Zapada to nisu učinile niti će učiniti Sjedinjene Amerike Države. Uz SAD, od zapadne elite iz skupine G7 Palestinu nisu još priznale i Njemačka, Japan i Italija.

Uz Njemačku, Italiju i Hrvatsku, od članica Europske unije Palestinu nisu priznale ni Austrija, Češka, Danska, Finska Grčka, Nizozemska i tri baltičke zemlje - Estonija, Litva i Latvija.

Nisu to učinile ni Švicarska, Novi Zeland i Južna Koreja. Također ni Kosovo, Moldavija i Sjeverna Makedonija, kao ni Kamerun, Eritreja, Mijanmar, Panama i Solomonski otoci.

Kolika je stvarna težina priznanja?

Veliki val priznanja Palestine dogodio se ovih dana, uoči i na početku zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN). Odluke o priznanju s velikom političkom težinom pristigle su iz Ujedinjenog Kraljevstva, Kanade, Australije i Francuske.

No koliku stvarnu težinu imaju ta priznavanja i mogu li doista pomoći zaustavljanju sukoba u Gazi i stradavanja tamošnjih civila?

Hoće li na koncu Hamas ubrati plodove svoga besprizornog terorističkog upada u Izrael 7. listopada 2023. godine, pokolja i uzimanja talaca - čina nakon kojeg je Izrael krenuo u osvetnički pohod na Gazu, potom i okupaciju? Osim toga, pitanje je i (ne)postojanja formalno-pravnih elemenata državnosti, poput vlasti i teritorija. Palestinci su razdvojeni u dva entiteta, Gazu i Zapadnu obalu s Palestinskom upravom pod kontrolom Fataha koji je u nepomirljivom odnosu s Hamasom.

"Fokus stavljen na ono što nije priroitet"

Koliko u tom smislu Palestincima pomažu priznavanja koja su proteklih dana pristizala sa Zapada i mijenjaju li situaciju u kojoj su Palestinci u Gazi?

"To uopće ne mijenja situaciju. I do sada je Palestina bila priznata od 150 zemalja, ali to Palestincima nije puno značilo. Pa čak i da postane članicom UN-a, kada SAD ne bi to blokirale, situacija se ne bi promijenila", smatra vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić.

Riječ je, kaže, o simboličnom činu kojim je stavljen fokus na ono što u ovom trenutku nije prioritet.

"To je kao da ste pitali Vukovarce ili Sarajlije, dok su bili u okruženju pod topničkom i snajperskom vatrom, je li im u tim trenucima stalo do priznanja ili do nečeg drugog. Čak bih rekao da je retorika premijera Andreja Plenkovića po tom pitanju razumna. Bit toga je da neće priznanje ništa promijeniti, a ako se to već i radi, onda bi trebao biti paket rješenja u kojemu će Palestinci dobiti dio teritorija. A ono kako uvjetuje Emmanuel Macron bit će prilično teško ostvariti", kaže Avdagić.

Je li moguća demilitariziracija?

Podsjetimo, nakon što je u ponedjeljak i Francuska priznala Palestinu, francuski je predsjednik izjavio da je to "u interesu mira" i "poraz za Hamas".

Proljetos je, govoreći o uvjetima za priznavanje Palestine, Macron naveo oslobađanje talaca koje drži Hamas, demilitarizaciju palestinskog islamističkog pokreta i njegovo "nesudjelovanje" u upravljanju tom državom, reformu Palestinske samouprave te priznanje prava Izraela na život u sigurnosti od buduće države.

"Takvo što će biti teško i Palestincima prihvatiti. Na koji način, po tom stajalištu Pariza, mogu dobiti državnost ako će biti demilitarizirani? Ni u trenutku kada dobiju eventualni suverenitet, oni ga u stvarnosti neće imati", napominje Avdagić.

Ako se zaista želi nešto učiniti, dodaje Avdagić, onda bi to bilo zaustavljanje daljnjih napada i dostava humanitarne pomoći u Gazi.

"Ovo što se sada događa je kao da držite tečaj prve pomoći stojeći kraj osobe koja krvari", kaže.

"Hrvatska čeka da Njemačka prizna Palestinu"

A uz SAD, politički najmoćnija zemlja koja (još) nije priznala Palestinu je Njemačka. Avdagić smatra da u tome nema kontroverzi.

"Stvar je u odnosu Njemačke prema Izraelu i bolnoj rani njemačkog naroda zbog holokausta u Drugom svjetskom ratu. Oni to vraćaju Izraelu na razne načine uključujući i ovo. No može se postaviti pitanje zašto Hrvatska čeka. Već sam i ranije govorio da će Hrvatska s priznanjem Palestine čekati dok to ne učini Njemačka. U tome je nekakav naš pokušaj gledanja strateških odnosa. Osim toga, odnos prema Palestini drugačiji je kad u nekoj zemlji imate konzervativnu vladu, nego kad je vlada lijevo-liberalna. To se najbolje vidi na primjeru Ujedinjenog Kraljevstva. Ne vjerujem da bi britanskog priznanja Palestine bilo da je tamo ostala konzervativna vlada", kazao je Avdagić.