Idu li ratari u tihi bojkot sjetve? "Jesen će biti vruća. Vidjet će se ako ponestane 40 posto hrane"

Zapravo je pozvao na 'tihi bojkot' jesenske sjetve kako bi se upozorilo na neodrživo stanje u poljoprivredi i proizvodnji hrane obezvrijeđenoj jeftinim uvozom.

"Razmislite je li vam isplativije ići u sjetvu ili zemlju ostaviti na ugaru i u cvjetnim trakama jer za to idu poticaji. Pretpostavljam da će Hrvatska u takvim uvjetima sjetve imati više cvijeća nego kruha", poručio je Petar Pranjić sa skupa iz Đakova koji je organizirao Odbor za ratarstvo nazvavši ga "karminama za hrvatsku poljoprivredu".

Među ostalim, traže od Ministarstva poljoprivrede izmjenu Pravilnika o otkupu pšenice, a zamjeraju sporo donošenje zakona o poljoprivrednom zemljištu te rasipanje novca za poticaje.

Isplativije zasijati cvijeće nego pšenicu

Pranjić nam je kazao da su prvenstveni razlog poziva na tihi bojkot jesenske sjetve niske otkupne cijene žitarica te da je reakcija na poziv "definitvno pozitivna".

"Pozivamo poljoprivredne proizvođače da stave računicu na stol i vide isplativost. Nije to izračunao ni Pero ni Đuro, nego stručnjaci. Imamo izračune Agronomskog fakulteta prema kojima ulaganje po hektaru doseže 1.500 pa i 2.000 eura, a s te površine natrag se dobije 600, najviše 700 eura. To znači da proizvođač mora krpati dugove od ostatka poticaja koje dobiva za proizvodnju", ističe Pranjić.

Umjesto sijanja, ratarima se tako više isplati staviti dio obradivih površina na ugar - istanjurati ih i održavati tek toliko da ne obrastu u korov, na što imaju zakonsko pravo ili zasijati tzv. cvjetne trake uz rub ili unutar oranica, čime se osigurava stanište za oprašivače. Pranjić kaže kako EU financira sijanje cvjetnih i zelenih traka što je, apsurdno, isplativije od klasične sjetve.

"Za sijanje cvjetnih traka dobije se 200 do 300 eura po hektaru pa neka svaki ratar izračuna je li mu bolje biti u konstantnom 'minusu' od 500, 600 ili 700 eura po hektaru ili dobiti poticaj za zasijavanje cvjetnih i zelenih traka s čime će preživjeti. Imat će za struju, kruh, za školske knjige djeci i ostalo potrebito", napominje Pranjić dodajući da ovakva situacija u domaćoj poljoprivredi još nije bila.

"Razdvojiti baku Julku i primarne proizvođače"

Problem je, kaže, poljoprivredna politika.

"Imamo registriranih 180 tisuća gospodarstava, a u tom broju je i baka Julka s dvije gredice jagoda i tetka Manda s gredicom bijelog luka. Treba te male OPG-ove zakonski razdvojiti od sustava, od nas koji se bavimo primarnom proizvodnjom, koji plaćamo poreze i imamo zaposlene. I tim malim OPG-ovima treba dati novac, ali u nekom drugom obliku. Ne kažem da ništa ne proizvode, ali to što proizvedu prodaju takoreći na kućnom pragu. I najčešće su to ljudi koji imaju neki redovan posao, a ovo rade dodatno kod kuće. Time se silan novac rasipa, ne dolazi u prave ruke i poljoprivredna proizvodnja pada", objašnjava predsjednik Odbora za ratarstvo pri HPK.

Jedno od rješenja poljoprivrednici vide u nacionalnim potporama za kapitalna ulaganja, model kakav je svojedobno postojao u mandatu ministra Petra Čobankovića. HPK je nedavno od Ministarstva poljoprivrede zatražio ponovno uvođenje tog modela.

"Naš ministar (David Vlajčić) brka EU fondove i ono što mi tražimo iz nacionalnog fonda. Hrvatska u poljoprivredu ulaže 15 do 20 posto sredstava iz nacionalne blagajne, dok je Slovenija, primjerice, na 70 posto, a Mađarska i više. Zato oni, za razliku od nas, prskaju polja (zaštitnim sredstvima) pomoću dronova i helikoptera. Na toj su razini, uopće ne gaze u polja i vode zdravu poljoprivrednu politiku. Davno su nas prešišali, a nekad smo im mi bili uzor", govori Pranjić.

"Za osam dana ne bi imali što jesti"

Na pitanje kakve bi mogle biti posljedice po domaće tržište hrane ako velik broj ratara prihvati poziv na tihi bojkot jesenske sjetve, Pranjić nam je najprije dramatično odgovorio: "Za osam dana ne bi imali što jesti."

"Dvadeset posto jesenje sjetve i 20 posto proljetne sjetve, to je ukupno 40 posto ukupnih površina koje obrađujemo mi poljoprivrednici, dok trgovačka društva obrađuju oko 250 tisuća hektara. Kad nečega ne bude 40 posto, kad netko ne bude prodao vreću sjemena, kad netko ne bude prodao vreću gnojiva, a netko vreću zaštitnih sredstava, pa kad PDV na to ne bude uplaćen u blagajnu, bit će kritično. A ne znamo čega i koliko imamo u robnim zalihama. Zaliha se mora stvoriti za krizne situacije. To se može jako opasno odraziti", upozorio je.

Nakon odaslanih zahtjeva i upozorenja, Pranjić kaže da je ministar Vlajčić predstavnike Odbora za ratarstvo na razgovor.

"Očekujemo termin, očito je voda u ušima. Mislim da će jesen biti vruća i prijelomna. Vremena više nemamo. Ministri dolaze i prolaze, a mi koji proizvodimo ostajemo i dugoročno moramo imati sigurnost", poručio je predsjednik Odbora za ratarstvo pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori.