Izbjegli Ukrajinci zabrinuti zbog predloženih izmjena Zakona o strancima: "Ne brišite taj stavak"

Nacrt je u javnom savjetovanju do 13. prosinca, a predviđa niz izmjena postojećeg Zakona o strancima koji je na snazi od 2021. godine, ali je triput mijenjan i dopunjavan - zbog velikog porasta stranih radnika iz trećih zemalja te pridošlih izbjeglica iz Ukrajine.

Predloženim izmjenama u prvom redu želi se uvesti više reda u reguliranje statusa i prava stranih radnika iz trećih zemalja kojih je svake godine sve više. Dok je 2021. godine izdano 82 tisuće dozvola za boravak i rad strancima, već 2023. broj dozvola udvostručen je, a prošle godine izdano je čak 206 tisuća dozvola.

Nova pravila za strane radnike

Nacrt zakona predviđa, među ostalim, obvezu učenja, odnosno znanja hrvatskog jezika na razini A1 kao uvjet za produljenje radne i boravišne dozvole, a koja bi se provjeravala polaganjem ispita nakon godine dana boravka u Hrvatskoj. Privremeni boravak u svrhu studiranja bio bi produljen sa sadašnjih godinu dana na tri godine.

Također se predlaže da dozvole za boravak i rad za sezonski rad važe tri godine, s tim da će sezonski radnici moći raditi do devet mjeseci. Predlaže se i produljena dopuštena nezaposlenost stranih radnika za vrijeme važenja dozvola te lakša promjena poslodavca nakon šest mjeseci rada kod prvog poslodavca, dok je rok za rješavanje dozvole za boravak i rad produžen na 90 dana.

Izmjenama zakona bila bi omogućena i dostava dokumentacije poslodavcima u elektroničkom obliku i u korisnički pretinac e-Građani, a ranije izdane dozvole za boravak i rad neće se ukidati. Prijedlog je i da se produljenje dozvola može odbiti poslodavcu koji se nađe na tzv. crnoj listi.

Izbjegli iz Ukrajine doći će u teži položaj

Više od polovice komentara na ovaj nacrt u e-Savjetovanju tiče se statusa i integracije Ukrajinaca izbjeglih pred ratom u njihovoj zemlji koji su u Hrvatskoj pod privremenom zaštitom. Njihove reakcije izazvao je prijedlog da se iz Zakona o strancima ukloni stavak 5 članka 151. kojim se predviđa mogućnost uračunavanja vremena boravka osoba pod privremenom zaštitom u rok za dobivanje dugotrajnog boravka u Hrvatskoj. Mnogi koji su ostavili komentare, a većina su ovdašnji Ukrajinci, smatraju da je ukidanje te odredbe neopravdano i da ih dovodi u teži položaj.

Riječ je o odredbi usvojenoj u veljači ove godine, koja glasi: "Državljaninu treće zemlje kojem je odobrena privremena zaštita sukladno propisu kojim se uređuje međunarodna zaštita u vrijeme potrebno za odobrenje dugotrajnog boravka iz članka 150. stavka 1. ovoga Zakona uračunat će se vrijeme odobrene privremene zaštite u Republici Hrvatskoj, ako državljanin treće zemlje u trenutku podnošenja zahtjeva za odobrenje dugotrajnog boravka ima odobren privremeni boravak, azil ili supsidijarnu zaštitu."

Micanjem te odredbe vrijeme odobrene privremene zaštite ne bi bilo uračunato u vrijeme potrebno za odobrenje dugotrajnog boravka.

Oko 29.000 pod privremenom zaštitom

To bi, jednoglasno tvrde deseci koji su dali komentare na predloženo brisanje tog stavka, otežalo situaciju za ostanak u Hrvatskoj svim izbjeglim Ukrajincima koji su već uvelike integrirani u ovdašnje društvo. Mnogi od njih nemaju se kamo vratiti u matičnu zemlju jer su područja s kojih su izbjegli okupirana, a njihovi domovi uništeni.

Primjerice, u komentarima se javila Irina Kozlica u ime ukrajinsko-hrvatske udruge za ukrajinsku kulturu CVIT pišući kako najava uklanjanja spomenute odredbe unosi značajnu pravnu i životnu nesigurnost među mnogima koji su već izgradili temelje svojih života u Hrvatskoj.

"Oko 29.000 ukrajinskih državljana nalazi se pod privremenom zaštitom u Hrvatskoj. Mnogi od njih već su dugoročno integrirani: rade, školuju se, njihova djeca pohađaju hrvatske škole i vlastitim radom doprinose lokalnoj zajednici i ekonomiji. Tijekom boravka u Hrvatskoj značajan broj naših članova kupio je pokretnu i nepokretnu imovinu, sklopio dugoročne najmove stanova i poslovnih prostora te pokrenuo vlastite poduzetničke aktivnosti. (…) S obzirom na to, kao i na humanitarnu dimenziju — jer se mnogi ne mogu vratiti u Ukrajinu budući da su njihova prebivališta uništena ili se nalaze na okupiranim područjima — smatramo da bi zadržavanje točke 5. članka 151. bila jasna poruka da Hrvatska ostaje predana principima zaštite, stabilnosti i integracije."

Bile bi to 'godine koje ne postoje'

Da brisanje te odredbe "predstavlja kontradikciju i krši načelo pravne sigurnosti, ostavljajući osobe koje su se oslonile na ovo pravo u neizvjesnosti", smatra i Pavlo Putincev u komentaru na ovaj prijedlog u e-Savjetovanju.

"Zadržavanje ove odredbe olakšalo bi daljnju integraciju, stabilnost i dugoročno planiranje ljudi koji već pridonose hrvatskom društvu i gospodarstvu. Time Hrvatska dobiva motivirane stanovnike, stabilnu radnu snagu i zajednice koje ostaju povezane i funkcionalne", komentirala je Julija Frolova.

"Ako bi predložena izmjena bila usvojena, razdoblje privremene zaštite faktički bi postalo 'godine koje ne postoje' pri izračunu uvjeta za dugotrajni boravak. Za osobe koje su cijelo to vrijeme zakonito boravile, radile i plaćale poreze, to bi bio jasan znak da se na važeći zakon ne mogu dugoročno osloniti. Posljedično, mnogi bi bili prisiljeni potražiti stabilnost u drugim državama EU, što bi značilo gubitak radne snage, deficitarnih stručnjaka, poduzetnika, poreznih obveznika i već uloženog integracijskog napora Republike Hrvatske", napisao je u komentarima Dmitro Bei.

"Ovdje radimo, plaćamo poreze, školujemo djecu"

"Imam već više od dvije godine iskustva službenog rada u hrvatskoj tvrtki, moja su djeca u Hrvatskoj krenula u prvi razred i ovdje se školuju već 3,5 godine. S ovom zemljom povezujemo svoju budućnost i volimo je", napisao je Ruslan Ivanov također apelirajući da se spomenuta odredba ne briše.

"Oduzimanje tog prava unijelo bi veliku pravnu nesigurnost i stvorilo bi osjećaj da se pravila mijenjaju usred procesa", smatra i Oleksandr Laktionov.

"Ovdje se radi o 29 tisuća ljudi koji su se već integrirali, rade, plaćaju poreze i školuju djecu u Hrvatskoj. Mnogi od njih se doslovno nemaju kamo vratiti. Molim vas da zadržite postojeće rješenje i ne stvarate dodatnu pravnu nesigurnost za te obitelji", apelira Olena Hajlova-Horaš.

"U praksi se često događa da poslodavci izbjegavaju prelazak na radne dozvole zbog dodatnih i složenijih birokratskih procedura, što nije odgovornost radnika. Stoga bi ukidanje ove odredbe nepravedno sankcioniralo upravo one osobe koje su ovdje legalno radile, doprinosile sustavu i integrirale se u društvo", napisao je u komentaru u javnoj rasppravi Oleksandr Krivenko.

"Nismo došli radi socijalnih pogodnosti"

U ime ukrajinske zajednice u Republici Hrvatskoj, Volodimir Červjakov u komentaru na nacrt prijedloga zakona izbio je podatak da Ukrajinci u Hrvatskoj čine samo 0,6 posto svih Ukrajinaca u Europskoj uniji i 0,3 posto onih koji su morali napustiti svoje domove od veljače 2022.

"U Hrvatskoj je manje od jednog Ukrajinca na svakih stotinu stanovnika – znatno manje nego u Njemačkoj, Poljskoj ili Češkoj. Mi, zahvalni Ukrajinci, razumijemo da se hrvatski građani suočavaju s mnogim izazovima i da naši interesi ne mogu biti na prvom mjestu. To i ne tražimo. (…) Hrvatski političari, predstavnici i građani moraju razumjeti da, dok rat traje i dok prijetnja ruske marionetske vlade ostaje, za većinu Ukrajinaca povratak jednostavno nije moguć – nema se kamo vratiti. Hrvatska, za razliku od Njemačke ili Belgije, nema dugogodišnji sustav azila u kojem generacije izbjeglica žive od socijalnih naknada bez rada. Ukrajinci u Hrvatskoj nisu došli radi socijalnih pogodnosti. Došli smo raditi, graditi poslove, plaćati poreze i obrazovati svoju djecu bez svakodnevnih prekida zbog sirena. Nisam čuo za zločine, skandale ili nezakonita ponašanja Ukrajinaca u Hrvatskoj. Naprotiv, Ukrajinci su ovdje uglavnom visokoobrazovani, civilizirani i dobro integrirani, a njihova djeca se igraju zajedno s hrvatskom djecom."