Od ovog tjedna ambulante obiteljske medicine više neće dobivati jednake količine cjepiva, već će neke dobivati više, a neke manje, ovisno koliko imaju pacijenata starijih od 65 godina i kronično bolesnih.
“Adekvatno tome ćemo slati cjepivo”, kaže dr. Zvonimir Šostar, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.
Različita struktura pacijenata
Struktura pacijenata nije ista u svakoj ambulanti; jednoj je većina pacijenata mlađe životne dobi, a kod drugog stariji, što onda dovodi do nejednake slike cijepljenih. Kod jednog je liječnika za cijepljenje u drugoj kategoriji, primjerice, prijavljeno 230 pacijenata, a kod drugog 440, a kako cijepe istim tempom, dolazi do situacija da je cijepljena zdrava osoba u dobi od 54 godine, a njegov susjed od 79 nije, što dovodi u pitanje plan cijepljenja.
U četiri tjedna u Zagrebu je na mini-punktovima u domovima zdravlja i u ambulantama cijepljeno 43.000 ljudi, a obiteljski liječnici nakon tog prvog ciklusa imaju velike primjedbe na organizaciju cijepljenja. Smatraju da će na ovaj način oni cijepiti do kraja godine.
Liječnici – administratori sustava
“Entuzijazam i energija nestali su ne zato što nam je teško cijepiti svoje sugrađane, već zbog činjenice da smo uz svoj svakodnevni posao trebali biti administratori zavoda te županija i Grada Zagreba, koji su organizatori cijepljenja. A to nismo očekivali! Cijepiti da, ali sačiniti popise, prebrojavati pacijente po godinama starosti, paziti na prioritetne skupine, zvati telefonom i obavještavati pacijente o terminima, a onda nakon cijepljenja sve podatke upisati u karton – to nismo očekivali. Biti administratori sustava dok naš svakodnevni posao biva ugrožen, nismo očekivali. I tako iz tjedna u tjedan ne znajući koliko i kojeg cjepiva ćemo dobiti, što dovodi i do neugodnih i konfliktnih situacija”, rekla je dr. Sanja Klajić Grotić iz Hrvatske udruge ugovornih liječnika (HUUGO). Nastavimo li ovakvim tempom, stariji od 65 godina i kroničari neće biti procijepljeni do ljeta, ističe, a treći val počinje.
“Domovi zdravlja postat će mjesta širenja, a ne suzbijanja virusa, jer su to mali prostori u kojima se u novonastalim uvjetima ne mogu osigurati potrebne epidemiološke mjere”, upozorava dr. Klajić Grotić ukazujući da treba organizirati cijepljenja na velikim punktovima, na kojima će zdravstveni djelatnici biti samo cjepitelji, a ne i administratori. Oslikava to činjenicom da se 43.000 građana uz dobru logistiku može brzo i jednostavno cijepiti u jednom vikendu na tri punkta.
Dosadašnja organizacija opstruira rad
Dosadašnja je organizacije uz ponovni rast broja oboljelih improviziranje koje ne zadovoljava epidemiološke mjere i opstruira normalan rad u ordinacijama, zaključuje liječnica. Podsjeća i na činjenicu da liječnik na punktu procijepi od 130 do 150 pacijenata i taj dan još radi u svojoj ambulanti s od 80 do 120 pacijenata, da je prosjek godina liječnika u obiteljskoj medicini 56 godina, a od 2300 obiteljskih liječnika njih 720 su stariji od 60, i sami u velikoj mjeri s raznim komorbiditetima.
Iz HUUGO-a danas s tom inicijativom idu prema Ministarstvu zdravstva, zavodima i HZJZ-u. Međutim, dr. Šostar kaže da su veliki punktovi predviđeni tek u trećoj fazi, kada će se masovno cijepiti zdrava populacija. Kada će to točno biti, ovisi o isporuci koja je neizvjesna, no Ministarstvo je propisalo da obiteljski liječnici trebaju cijepiti u drugoj fazi, jednako kao što cijepe protiv gripe, kaže Šostar, prenosi Večernji list.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare