Jedina država na svijetu nazvana po ženi

Ta žena je Sveta Lucija iz Sirakuze, sicilijanska kršćanska mučenica s početka četvrtog stoljeća, a ime je na karipski otok, koji mnogi nazivaju „Rajem na Zemlji”, stiglo putem francuske legende, blagdana i stoljeća osporavane kolonizacije. Sveta Lucija jedina je među 193 države članice Ujedinjenih naroda koja nosi ime stvarne osobe koja je bila žena.

Sveta Lucija iz Sirakuze

Lucija iz Sirakuze rođena je 283. godine nove ere u bogatoj sicilijanskoj obitelji, a ubijena je oko 304. godine nove ere, u ranim dvadesetim godinama života, tijekom Dioklecijanova progona kršćana, piše Britannica. Njezino ime potječe od latinske riječi lux, što znači svjetlost. Najraniji sačuvani izvještaji o njezinu mučeništvu su grčka i latinska Djela Lucije, sastavljena u Sirakuzi između petog i sedmog stoljeća.

Tradicionalna priča, izvedena iz tih izvještaja, kaže da se zavjetovala na vječno djevičanstvo i svoj miraz dala siromašnima, da je prkosila rimskom guverneru Pashasiju odbijajući poganske žrtve te da je nakon nekoliko neuspjelih pokušaja mučenja pogubljena mačem 13. prosinca.

Prikazi zdjele s očima koji se ponavljaju u Lucijinoj ikonografiji potječu iz srednjovjekovnog dodatka priči prema kojem su joj oči iskopane ili ih je sama uklonila; latinska povezanost s riječi lux na kraju ju je učinila zaštitnicom slijepih, pisaca i osoba s problemima vida. Ona je jedna od samo osam žena imenovanih u Rimskom kanonu mise, uz Djevicu Mariju, a štuje se u katoličkoj, istočno-pravoslavnoj, orijentalno-pravoslavnoj, anglikanskoj i luteranskoj tradiciji.

Kako je ime svetice stiglo na karipski otok

Postoje najmanje dvije suparničke tradicije o imenovanju, obje povezane s francuskim mornarima i blagdanom Svete Lucije 13. prosinca. Najčešće ponavljana verzija kaže da je skupina francuskih mornara doživjela brodolom na otoku 13. prosinca negdje početkom ili sredinom 16. stoljeća te da su ga nazvali Sainte-Lucie u znak zahvalnosti što su preživjeli.

Druga verzija, često povezana s francuskim karipskim kolonistom Pierreom Belainom d'Esnambucom, a ponekad datirana na 13. prosinca 1502. godine, tvrdi da je ime dano pri prvom viđenju, a ne nakon brodoloma. Obje verzije dio su popularne predaje, a ne dokumentirane činjenice. Povijesni europski zapisi zapravo smještaju prvog Europljanina koji je kročio na otok kod Juana de la Cose, Kolumbova bivšeg navigatora, oko 1499. godine, a sam Kolumbo ga je vjerojatno vidio izdaleka 1502. godine bez iskrcavanja. Trajno francusko naseljavanje nije započelo sve do sredine sedamnaestog stoljeća, nakon što su nekoliko neuspjelih engleskih pokušaja (1605. i 1639.) odbili pripadnici naroda Kalinago Karibi.

Ime Sainte-Lucie vjerojatno je bilo ustaljeno u europskoj uporabi do kraja šesnaestog stoljeća, kada se otok na kartama pojavljuje kao „St. Lucia”, „ Saint Lucia ” ili u sličnim varijantama. Do vremena kada su Francuzi i Englezi započeli svoju dugu borbu za otok, ime svetice već se trajno ustalilo. Kada su Britanci 1814. godine preuzeli konačnu vlast od Francuza, otok je čak četrnaest puta promijenio vlasnika između dviju sila. To stalno nadmetanje izvor je drugog nadimka Svete Lucije, „Helena Zapadne Indije”, prema Heleni Trojanskoj oko koje se neprestano ratovalo. Britanci su zadržali ime Sveta Lucija umjesto da ga prevode.