1.150 eura. Toliko iznosi prosječna plaća za lipanj prema novoobjavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku. Ako je usporedimo s lanjskim lipnjom, nominalno je veća za više od 12 posto - realno je to 4,5 posto rasta. Nije malo, no ako se zna da je inflacija u srpnju, kad se ta plaća trošila, bila 7,3 posto, nije se za čuditi nezadovoljstvu građana. Nezadovoljan je i premijer Plenković i ljut na one koji, kaže, neopravdano pumpaju cijene.
Plaće rastu, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku, no osjete li to građani?
Prolaznik s kojim razgovaramo, to osjeti. Ističe da mu je plaća rasla, ali s obzirom na cijene u dućanima misli da bi moglo i bolje.
Jasno je da uvijek može bolje, ali evo kako je:
U lipnju je prosječna neto plaća iznosila 1150 eura što je u odnosu na svibanj nominalni rast od 1,5 posto, a realno 0,6 posto.
Dovoljno malo da mnogi to i ne osjete.
“Nikako, nema šanse, mislim da rastu samo političarima! Meni nije ništa raslo. A kad uđem u dućan, cijene su svaki dan drugačije, imam osjećaj da je sve skuplje i skuplje”, rekla je prolaznica.
Cijene su u srpnju bile 7,3 posto veće nego li u srpnju lani, a plaća je realno rasla nešto manje.
Lipanjskih 1.150 eura plaće u odnosu na lipanj lani predstavlja nominalni rast od 12,4 posto, ali realno je to 4,5 posto – manje od rasta cijena.
“Ja sam stalno zaposlen pa se još nekako mogu nositi s cijenama, ali ne znam kako uopće žive umirovljenici ili oni koji nemaju poslove. Statistika je statistika, a realnost je nešto drugo”, kaže prolaznik.
Da, kreativna statistika obilježje je politike u Hrvatskoj, no evo što još kažu suhe brojke.
U prvoj polovici ove godine prosječna plaća je bila 1.123 eura, što je u odnosu na isto razdoblje 2022. nominalan rast od 11,9 posto, a realno samo 1,8 posto.
Premijer Plenković iz Grčke poručuje kako je ljut na one koji pumpanjem cijena smanjuju standard građana: “Oni koji su nezadovoljni rastom cijena ili hrane ili usluga onih koji nam generiraju inflaciju dizanjem cijena neopravdano, oštricu trebaju uputiti onima koji to rade.”
Brojke iz DZS-a upravo su takve da svaka strana političke scene može imati svoje tumačenje.
“Životni standard prosječnih Hrvata je u mandatu ove vlade rastao brže nego li ikada u posljednjih 20-ak, 30-ak godina, ali nam je cilj približavati se i dalje i u dogledno vrijeme preskočiti prosjek EU”, izjavila je ministrica Marija Vučković.
“Cijene su užasne i većina građana si ne može priuštiti s ovakvim cijenama normalan život. Hvali se Vlada s ovim brojkama, ali puno je naših ljudi otišlo. Oni su se stalno hvalili kako pada nezaposlenost, ali puno je ljudi otišlo i treba uzeti i to u obzir”, kazao je Nikola Grmoja.
Iz perspektive poslodavaca u Hrvatskoj, ovaj rast plaća nije mali: “Ako gledamo bruto plaće, tu vidimo značajno ubrzanje rasta. To je 14 posto nominalno, a 6 posto realno. To je na razini bruto plaće brži rast od rasta troškova života. Na razini neto plaća to je nešto manji rast, ali i one pokazuju rast od oko 2 posto”, rekao je glavni analitičar HUP-a Hrvoje Stojić.
Poslodavcima koji isplaćuju bruto rast je značajan, a zaposlenima kojima u novčanik sjeda neto – minimalan. Ključna tema za političku jesen i vladajućima i oporbi ostaje obuzdavanje rasta cijena, posebno iznimno visokih cijena hrane koju si nitko ne može izbaciti iz košarice.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
