Plenković: Hrvatski vojnici neće u Ukrajinu, pozivam Milanovića da prestane širiti dezinformacije

Prema podacima Porezne uprave, u dosadašnjem dijelu godine fiskalizirano je računa u vrijednosti pet milijardi i 414 milijuna eura, što je 10,4 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, rekao je. Izdano više od 288 milijuna računa, odnosno 3,8 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Plenković se osvrnuo i na službene podatke o plaćama i zaposlenosti. Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je prosječna neto plaća za lipanj iznosila 1.444 eura, što je na godišnjoj razini nominalno više za 9,8, a realno za 5,9 posto. Medijalna neto plaća za lipanj iznosila je 1.233 eura, što je u odnosu na isti mjesec prethodne godine više za 11,5 posto.

Istaknuo je da je u srpnju prosjek broja osiguranika u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje iznosio milijun i 788 tisuća, što je u usporedbi s podacima iz srpnja 2016. povećanje za 283 tisuće ljudi.

"Ovi podaci dovoljno govore o dinamičnosti tržišta rada i gospodarstva, a želimo da benefite toga još više osjete svi hrvatski građani u smislu životnog standarda", rekao je.

Naglasio je važnost prihvaćanja Nacrta Memoranduma o razumijevanju u vezi suradnje usmjerene na razvoj tržišta kapitala.

Razvoj tržišta kapitala

Podsjetio je da je u ožujku ove godine usvojen Strateški okvir za razvoj tržišta kapitala do 2030. godine.

"Kao država odlučno idemo u smjeru razvoja tržišta kapitala – iza nas je 15 izdanja ulaganja u državne obveznice i u trezorske zapise", rekao je i dodao da će se važan iskorak u tom smjeru dogoditi u ponedjeljak, kada će se u Zagrebu, na poziv potpredsjednika Vlade i ministra financija Marka Primorca, okupiti ministri financija i dužnosnici Slovenije, Poljske, Slovačke, Rumunjske, Bugarske, Mađarske i Sjeverne Makedonije. Oni će potpisati memorandum koji, kako je rekao, predstavlja povijesni iskorak za razvoj tržišta kapitala koje ima velik potencijal.

Ciljevi su usklađivanje nacionalnih regulatornih okvira kako bi se riješili prekogranični izazovi uključenih zemalja, stvaranje većeg fonda kapitala i veća likvidnost te smanjenje ovisnosti o bankovnom financiranju uz istovremeno iskorištavanje potencijala nebankovnog financijskog sektora. Poseban cilj je i razvoj tržišta kako bi bilo privlačnije za međunarodne investitore, za više prekograničnog trgovanja i ulaganja te lakši pristup kapitalu.

Premijer Andrej Plenković u četvrtak je ponovno odbacio tezu da će Hrvatska slati vojnike u Ukrajinu ili da se to od nje očekuje, a one koji šire tu „dezinformaciju” pozvao je da prestanu „zbunjivati hrvatske građane”. 

Plenković je na sjednici vlade ponovno „otklonio sve neistinite špekulacije u eteru o slanju hrvatskih vojnika u Ukrajinu”. 

Niti se od ikada razmatralo niti se to od nas očekuje, kazao je premijer. 

One koji „nastavljaju tu dezinformacijsku kampanju”, predvođene predsjednikom Zoranom Milanovićem, uputio je da se „bave činjenicama i istinom, a ne izmišljenim tezama u hrvatskom političkom prostoru” kojim neopravdano okupiraju interes javnosti i „de facto zbunjuju hrvatske građane”. 

Govoreći o međunarodnim sastancima koji su se nedavno održali na temu mira u Ukrajini, Plenković je rekao da nova ruska bombardiranja ukrajinskih gradova pokazuju da „Rusija ne staje s agresijom unatoč mirovnim naporima na najvišim razinama”. 

„Sigurnost Ukrajine nije samo pitanje slobode Ukrajine, nego i važno sigurnosno pitanje za Europu i cijeli svijet”, naglasio je.