Keksi, sladoled, orašasti plodovi, riba... S polica trgovina povlače se razni proizvodi, a često čitamo da je razlog opoziva prisutnost etilen oksida. Provjerili smo o čemu je točno riječ, tko i kako provodi kontrolu te kakva su prava potrošača koji plate neki proizvod, a onda ga moraju baciti.
Što je etilen oksid?
Kako nam je objasnio prof. dr. Aleksandar Mešić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, etilen oksid obično koriste DDS službe, sanitarni inženjeri i uglavnom se koristi u dezinfekciji. Može se koristiti i za dezinfekciju plastenika, ali ne bi smio završiti na hrani.
VEZANE VIJESTI
“Etilen oksid se može dodavati hrani kao vrsta konzervansa, ali ne bi smio biti sastojak hrane jer može biti kancorogen”, kazao je profesor Mešić za N1.
Ipak, dodaje da ako gleda s pozitivne strane, dobro je što se otkriva prisutnost etilen oksida u namirnicama jer to znači da inspekcije rade svoj posao i provode nadzor.
“Bilo koja tvar za koju postoji rizik da može izazvati posljedice za zdravlje, mora se povući. Moraju se u obzir uzeti svi aspekti, mora se gledati i na starije osobe, bolesne, trudnice i druge skupine”, rekao je profesor Mešić, pojašnjavajući da se ne može uzeti u obzir samo djelovanje tvari na zdrave mlade osobe.
“Tvari za koje se procijeni da mogu imati rizik za zdravlje se povlače”, naglasio je.
Istaknuo je da neke tvari mogu biti prisutne u samo jako malim količinama, a ako se prijeđe ta granicu, onda mogu izazvati neke ozbiljne posljedice. Komentirao je i zašto se mogu povući proizvodi koji sadrže etilen oksid.
“Najčešće se radi o kanecerogenosti ili mutagenosti”, rekao je Mešić i dodao da se zabranjuje sve više pesticida koji se koriste za zaštitu bilja.
Tko provodi kontrolu?
“Sanitarna i veterinarska inspekcija Državnog inspektorata nadležne su za kontrolu zdravstvene ispravnosti hrane koja se uvozi iz trećih zemalja. Službene kontrole prilikom uvoza hrane iz trećih zemalja provode u skladu s EU propisima o pojačanim službenim kontrolama na uvozu za hranu koja se smatra visokorizičnom, a za ostalu hranu učestalost identifikacijskih i fizičkih pregleda provodi se sukladno nacionalnim odrednicama države članice”, rekli su nam iz Državnog inspektorata.
“Prilikom uvoza hrane iz trećih zemalja obavlja se uvijek provjera dokumentacije svake pošiljke, a ovisno o rizičnosti hrane koja se uvozi, određenom učestalošću vrše se i uzorkovanja pošiljaka prije stavljanja na tržište i to na unaprijed određene parametre. Ako se ispitivanjem u službenom laboratoriju utvrdi nesukladnost – takve pošiljke hrane se obijaju za uvoz. Odbijene pošiljke hrane prijavljuju se kroz Sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF sustav) koji uz obavijesti s unutarnjeg tržišta zaprima sve obavijesti o proizvodima koji su odbijeni za uvoz iz trećih zemalja”, dodaju.
Državni inspektorat također naglašava da se pod uvozom hrane ne smatra unos hrane iz neke od članica Europske unije (EU).
Iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) su nam pojasnili da u slučaju “nesukladnosti određenih proizvoda poduzimaju se mjere koje mogu biti ograničavanje ili zabrana stavljanja na tržište takvog proizvoda, nalaganje povrata u državu članicu iz koje su otpremljene, povlačenje, uklanjanja proizvoda s tržišta RH, uništenje ili prema potrebi upotrebu proizvoda u druge svrhe od one za koju je prvotno bila namijenjena”.
Provodi li se kontrola prije nego proizvod dođe u trgovinu?
HAPIH navodi da se kontrola proizvoda radi na graničnim postajama, njih sedam, odnosno prije nego što proizvodi dođu u trgovine. No, neki proizvodi ipak završe na policama trgovina, građani ih kupe, a tek onda stigne obavijest o povlačenju tog proizvoda.
Iz Državnog inspektorata dodaju da odgovornost za zdravstvenu ispravnost hrane imaju i subjekti u poslovanju s hranom (SPH) koji hranu proizvode, odnosno stavljaju na tržište. Službene kontrole vrše i nadležne inspekcije Državnog inspektorata – sanitarna i veterinarska inspekcija, te poljoprivredna inspekcija koja je nadležna za kontrolu kvalitete hrane.
VEZANE VIJESTI
“Poljoprivredna inspekcija Državnog inspektorata redovito provodi nadzore utvrđivanja kvalitete i označavanja hrane. Kontrole se provode i prema zaprimljenim predstavkama građana. U slučaju da se na bilo koji način utvrdi nesukladnost proizvoda koji je već na tržištu, pokreće se postupak opoziva proizvoda s tržišta koji uključuje i obavješćivanje kupaca. Nadležne inspekcije DIRH-a prate povlačenje i opoziv hrane što podrazumijeva i kontrolu u maloprodajnim objektima”, pojasnili su iz Državnog inspektorata za N1.
Opoziv zbog cijanida
Cijanid može biti izuzetno opasan pa je stoga posebno zabrinjavajuće kada pročitamo da se neki prehrambeni proizvodi povlače upravo zbog prisutnosti cijanida. Iz Državnog inspektorata objašnjavaju da jezgre marelice sadrže “prirodno prisutan cijanogeni glikozid (amigdalin), a koji se žvakanjem razgrađuje na cijanovodičnu kiselinu (cijanid)”. Ističu da nije riječ o namjerno dodanim tvarima već o prirodno prisutno spoju.
No, osim u marelicama, cijanid je pronađen i u bademima. HAPIH navodi da su tijekom 2022. godine zaprimili tri obavijesti o proizvodima koji sadrže povećane količine cijanida. Dva proizvoda su od proizvođača iz Njemačke i jedan iz Austrije.
Profesor Mešić ističe da je “cijanid poznati otrov i zato je opasan”. Naglasio je da cijanid nije sredstvo za zaštitu bilja pa stoga nije jasno kako može završiti na prehrambenim proizvodima.
“Njega ne koriste poljoprivredni proizvođači, kao ni etilen oksid”, kazao je Mešić za N1.
Cijanid se može koristiti za izvlačenje ruda, zlata i slično, ali ne i za zaštitu bilja, naglasio je Mešić.
Što građani mogu napraviti?
“Zakonom o zaštiti potrošača uređena je zaštita osnovnih prava potrošača pri kupnji proizvoda”, naveli su kratko iz HAPIH-a. No, što to doista znači za građane koje kupe određeni proizvod, a zatim dobiju obavijest da se taj isti proizvod povlači?
Neke trgovine vraćaju novac kupcima koji vrate u trgovinu proizvod koji se povlači. Pitali smo Državni inspektorat jesu li sve trgovine zakonski dužne vratiti novac kupcima u takvim situacijama.
“U slučaju utvrđene nesukladnosti kupci se obavještavaju putem medija (televizija, Internet), odnosno putem informacija koje se daju u samim objektima u kojem su kupili proizvod, o načinu postupanja s nesukladnim proizvodima. Uobičajena praksa je da trgovine vraćaju novac potrošačima. Sukladno propisima o hrani ne postoji zakonska odredba prema kojoj bi se potrošačima vraćao novac”, rekli su iz Državnog inspektorata za N1.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare