Prijedlog Zakona o središnjem registru stanovništva pušten je u javnu raspravu prije 10-ak dana, a zbog podatka koje njime želi prikupljati Ministarstvo financija reagirala je i pučka pravobraniteljica. Tena Šimonović Einwalter razgovarala je s Natašom Božić o tome što je točno problematično u ovom tekstu prijedloga Zakona.
Svaki stanovnik Hrvatske morat će državi prijaviti koje je vjere, koje je nacionalnosti, koji mu je materinji jezik, živi li u izvanbračnoj ili neformalnoj istospolnoj zajednici te koji su mu kontaktni podaci. To će moći učiniti osobno, u Poreznoj upravi, ili izjavom koju će uputiti putem usluge e-Građani.
Ako to ne učini u zadanom roku ili eventualne promjene stanja ne prijavi u roku od 10 dana nakon što su nastupile, bit će kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 660 do 2650 eura, objavio je Jutarnji list.
Ministarstvo je reagiralo rekavši da kazni za spomenuto nema. “S obzirom na netočne interpretacije pojedinih odredbi koje su se pojavile u medijskom prostoru, ukoliko postoji bilo kakva pravna dilema ili nesigurnost u odnosu na bilo koju odredbu teksta zakona koji je upućen u javno savjetovanje, ističemo kako će takve dileme biti otklonjene i jasnije (eksplicitnije) precizirane u prijedlogu Zakona koji će biti utvrđen na sjednici Vlade i upućen u Saborsku proceduru”, naveli su.
Pravobraniteljica: Nigdje se jasno ne propisuje da je riječ o dobrovoljnosti
“Važno je da ovaj zakon ne prođe ispod radara, odnosno da se precizira koji podaci se prikupljaju, na koji način, tko će u njih imati uvid i u koju će se svrhu koristiti”, kaže pučka pravobraniteljica u razgovoru za N1 ukazujući na to da je tekst zakona nedorađen i da ostavlja niz nedoumica.
“Nigdje se jasno ne propisuje da je riječ o dobrovoljnosti niti da građani imaju pravo odlučiti ne dati ove podatke. Vrlo se jasno navodi da postoje prekršajne sankcije za one koji ne dojave promjenu u roku od 10 dana… Hoće li ta obveza biti precizirana kasnije, itekako bi trebala biti. U zakonu piše da je Porezna ovlaštena tražiti podatke, a da su građani dužni dati podatke. Nije razjašnjeno da postoji razlika na one iz općeg dijela i ove posebno osjetljive podatke”, govori Šimonović Einwalter.
Zašto je toliko problematično to što Porezna želi prikupljati podatke o građanima?
“Mislim da nas povijest jako dobro uči zašto je osjetljivo imati popise ljudi po nacionalnoj pripadnosti, etnicitetu, vjeri, jeziku… To su iznimno osjetiljivi podaci, zaštićeni su i GDPR-om. Vrlo je važno da su građani informirani u koje se svrhe traže ti podaci”, kaže pučka pravobraniteljica i dodaje da nije jasno za potrebe ostvarivanja kojeg prava bi se prikupljali podaci o vjeru.
Tko će imati uvid u podatke?
“Čini mi se da se išlo s dobrom namjerom administrativnog rasterećenja građana i dobro je da postoji razmjena podataka, ali ne na ovoj način i ne na nedorađen način. Nisu predviđene sankcije za korisnike, a to su brojne institucije i ljudi koji u njima rade”, upozorava.
Pravobraniteljica objašnjava da će podatke moći koristiti veliki broj tijela i na državnoj i na javnoj razini, a sankcije su predviđene – samo za građane.
“Imamo problem da se prekršajno sankcionira to da niste prijavili promjenu u roku 10 dana. Čini mi se da se pokušalo spojiti dvije svrhe u jednu. Jedno je to da pojedina tijela imaju podatke koje su bitni za ostvarivanje pojedinog prava. Drugo su podaci koji se nalaze u popisu stanovništva. To su različiti popisi podataka. I prije su se građani mogli slobodno izjasniti, ali u te podatke nije imao uvid veliki broj ljudi, oni su zaštićeni na potpuno drugačiji način nego ovdje. Mogu se grupno gledati, a ne mogu se dovesti u vezu s pojedinom osobom”, navodi pravobraniteljica i dodaje kako se nada će se tekst proći promjene.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!