Redžepović: Na Plesu je nemoguće zaštititi Rafale od napada dronova!

Potpuno nova paradigma vođenja rata

"Prvo što bih rekao - konačno! Da se nešto poduzima na tome, jer ovaj rat u Ukrajini već tri godine pokazuje da dronovi definiraju jednu potpuno novu paradigmu vođenja rata. Posljednji ruski upadi u zračni prostor Poljske, Danske, Njemačke, Švedske, pokazuje koju to opasnost predstavlja iza zone ratnog djelovanja.

Svaka država treba gledati kako obraniti svoj zračni prostor i spriječiti takve moguće aktivnosti i u tom smislu pozdravljam  apsolutno to što se nešto kreće ka jačanju  hrvatskih sposobnosti u antidron zaštiti," kaže Redžepović, ističući da Hrvatska u ovom trenutku ima tek nekoliko antidron pušaka koje mogu služiti samo protiv "dronova-igračaka", koje bi mogla spriječiti u ometanju neke nogometne utakmice, a teško da bi mogla zaštititi neku institucija.

"Može djelovati samo protiv jednog drona na daljinu od 1500m, tako da to što imamo sada su igračke."

Dva pitanja oko nabava antidronovskih sustava

"Kreće se u nabavu sustava, to je OK. E, sad, postavljaju se dva pitanja. Prvo, ne zna se koji su to sustavi i ne zna se koja je to kritična infrastruktura. Dakle, kad se takvi sustavi uvode, oni se moraju integrirati u opći koncept protuzračne obrane - a mi ga još nemamo," upozorava Redžepović, ističući da prvo treba postaviti i definirati što želiš, pa onda nabavljati, "jer isto je bilo s barjaktarom, potpisan je ugovor o nabavci, pa su onda rješavali hoće li biti u HRZ-u ili ne. hoće li biti na Lučkom ili na Plesu, ovako ili onako. Dakle, malo je tu poremećen redoslijed."

Redžepović ukazuje na to da kad se takvi sustavi uvode, treba napraviti "safety assessment" (procjenu sigurnosti), dakle, koliko djelovanje tog sustava koji se nabavlja za djelovanje u mirnodopskim uvjetima može ugrožavati okolinu. Zna se, bit će radari, presretači dronova i topovi kalibra 30mm, čiji je efikasni domet 3-3,5 tisuća metara, a maksimalni do 9 tisuća metara, po visini do 6 tisuća. 

"Dakle, svako djelovanje tog topa u mirnodopskim uvjetima mora biti unutar kruga od 20km i visine 6km da bi on mogao slobodno djelovati. Ako gađate FPV dronove koji lete na malim visinama postavlja se pitanje - a što je s ljudima na zemlji?" upozorava Redžepović, objašnjavajući da se u kritičnu infrastrukturu sigurno ne ubrajaju institucije u kojima sjede političari.

Dvije strateški značajne lokacije

"Realno gledajući, postoje dvije lokacije koje mogu strategijski biti značajne. Jedna je JANAF, uz kompletni pretovar nafte i LNG terminal na Krku koji značajno prelazi hrvatske potrebe i ima europsku vrijednost, a druga mogu biti naši rafalei, koji su doista jedno izuzetno vrijedno vojno sredstvo koje imamo i koje treba zaštititi. To je ono što vidim na prvu kao dvije lokacije.

E, sad, koliko je moguće organizirati obranu rafalea na sadašnjoj lokaciji - ja kažem da je nemoguće!" odlučno kaže Redžepović, objašnjavajući da se hrvatska eskadrila nalazi uz civilnu zračnu luku i na rubu naselja, okružena civilima, da nisu ugroženi samo na stajanci gdje su izgrađeni hangari, već i tijekom taksiranja na uzletištu, upozoravajući da danas već imamo i FPV dronove koji čekaju u zasjedi te kad prolazi neko vojno sredstvo uzlijeću i gađaju ga.

"Jedina dva aktivna vojna aerodroma gdje ima dovoljno prostora i gdje se može cjelovita obrana organizirati uz antidron zaštitu jesu Pula ili Zemunik kod Zadra (Udbina nije aktivna), da se oko njega može stvoriti parametar u kojem ne bi bio ugroženi ostatak civilne populacije. Na Plesu je to vrlo, vrlo izazovno pitanje," upozorava Redžepović, vraćajući se ponovno na to da "izuzetno pozdravlja" taj početak, da u MORH-u konačno reagiraju na nešto što je aktualno, međutim, dodaje da postoji još jedno drugo pitanje - velika pažnja trebala bi se se posvetiti detekciji dronova i njihovom ometanju, dakle, elektroničkom ratovanju - a tu ne vidi veliki napredak. 

O nabavi novih korveta i priroritetima ratne mornarice

Redžepović je izuzetno skeptičan i prema odluci o nabavci novih korveta za HRM, točnije prema načinu kako je donesena ta odluka. Ponovno, smatra da je pogrešan slijed odlučivanja, te da korvete nisu prikladno rješenje za moderne trendove i zaokrete u načinima ratovanja u kojima se, naprimjer, mogu naći suočeni s rojem dronova za koje namju odgovora.

"Što se tiče prioriteta HRM-a, prioritet broj jedan je uspostava integriranog sustava nadzora prometa na moru. Mi sada imamo tri neovisna sustava, dva vojna i jedan civilni, koji ne govore jedan s drugim, koji ne mogu identificirati plovila, ne mogu razlikovati prijeteljskog od neprijateljskog. To je prioritet broj jedan, dakle, prije bilo kakve modernizacije, prije bilo kakvog hardvera mi moramo imati "situation awareness", dakle, da znate što vam se događa na moru. To je prioritet nad prioritetima.

Nabava nečeg ofenzivnog dok ne znate što vam je na moru - to je kao da slijepcu kupujete pušku!" zaključuje Redžepović, objašnjavajući da je takve brodove u današnjim uvjetima ratovanja, pogotovu u tako uskom moru kao što je Jadransko, lako uništiti, jer se pokazuje da je sasvim moguće uništenje broda na udaljenosti od 200km, što je maksimalna širina Jadrana. Ali prije svega treba odgovoriti na jedno ključno pitanje.

Modernizacija MIG-ova sprovedena još u doba Miloševića

"Tko je njima neprijatelj? Nitko nije rekao tko je neprijatelj. Mi kad smo išli u modernizaciju MiG-a-21, dok je još uvijek bio Milošević na vlasti, naš je zahtjev da taj naš MiG-21 mora imati raketu koja će se moći suprotstaviti MiG-u-29 iz Srbije - ako bi poletio. I to je naš zahtjev bio konkretni, dakle, imamo konkretnog neprijatelja, konkretan zahtjev i konkretne parametre... Tako i ovdje, vi kad nešto radite, morate reći za kojeg neprijatelja vi radite nešto," kaže Redžepović koji u trenutku razgovora još nije bio vidioopširnu analizu koji su potpisali analitičari Gordan Akrap i Ivica Mandić, u kojoj oni iznose svoje stavove zašto su Redžepovićevi zaključci izneseni u kolumni na telegram.hr pogrešni.

Nakon što je to kasnije pročitao, rekao nam je da je dvojac raspravljao samo s naslovom njegovog teksta, a ne sa sadržajem njegovog teksta: "Ne pobijaju nijednu moju tvrdnju!"