U Izvješću o pravu na zdrav život i klimatske promjene, koje je u četvrtak razmotrio Sabor, ističe se da se nedovoljno primjenjuje načelo održivog razvoja, jer se zahtjevi zaštite okoliša često stavljaju u drugi plan, umjesto da budu u istoj razini s društvenim i gospodarskim razvojem.
U Izvješću o pravu na zdrav život i klimatske promjene (2013.-2020.), koje je podnijela pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, navodi se kako je iz uočenih nedostataka u sustavu zaštite okoliša, kojim se štite i ljudska prava, da je razvidno kako nije postignut primarni cilj Zakona o zaštiti okoliša, a to je zaštita života i zdravlja. Načelo predostrožnosti traži viši stupanj zaštite okoliša i zdravlja, no to se ne ostvaruje, nego se pribjegava minimalnoj i/ili nepotpunoj zaštiti, ocjenjuje se.
Stoga bi, poručeno je, institucije trebale učiniti mnogo više kako bi osigurale učinkovitu zaštitu prava na zdrav život te ostvarenje ustavnih vrednota očuvanja prirode i čovjekova okoliša, a preporuka je da Hrvatski sabor proglasi klimatsku i ekološku krizu.
PROČITAJTE JOŠ
Onečišćenje okoliša i prirode, klimatske promjene i pandemija, najveći su izazovi za čitavo čovječanstvo, donositelje odluka i sustav ljudskih prava. Europski parlament je proglasio klimatsku i ekološku krizu pa bi to trebao učiniti i Hrvatski sabor te time, kako je istaknuto, poručiti mladima, kao i ostalim građanima, da se trenutno stanje okoliša i prirode u RH može i mora unaprijediti.
Sadašnja generacija mladih, navodi se u Izvješću, traži i očekuje život u zdravijem, ravnopravnijem i zelenijem svijetu, a naša je dužnost i obaveza to im omogućiti.
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, podnoseći izvješće, rekla je kako klimatske promjene pitanje sadašnjih i budućih generacija i ustavnog prava na zdrav život. Upozorila je na odlagališta otpada koja emitiraju šetne plinove te na problem visoke koncentracije arsena u pitkoj vodi u Slavoniji.
Na to je upozorila i Vesna Vučemilović (Klub Domovinskog pokreta) kao i opasnost od lebdećih čestica te na NIMBY (not in my backyard) “ne u mom dvorištu” efekt da ni jedna lokalna zajednica na svom području ne želi imati odlagalište otpada koji se negdje mora zbrinuti. Ustvrdila je kako neki svojataju zelene politike.
Na to je reagirala Sandra Benčić (Klub zeleno-lijevog bloka) rekavši kako podržava da preporuku da Sabor proglasi ekološku i klimatsku krizu i definira što to znači za zakonodavca. Osvrnula se na tvrdnje kako treba produljiti rad Nuklearne elektrane Krško (NEK) podsjetivši da živimo na seizmički aktivnom području, a produljenje obuhvaća i obvezu skladištenja nuklearnog otpada u Hrvatskoj.
PROČITAJTE JOŠ
Podsjetila je kako je kao lokacija za to određena Trgovska gora u Sisačko-moslavačkoj županiji gdje je ustanovljena pojava tzv. “likvefakcije” odnosno pretvaranje tla u gustu tekućinu, odnosno nestabilno tlo pa posljedice mogu biti dalekosežne. Tomislav Tomašević (Klub zeleno-lijevog boka) upozorio je kako je od 70-ak dobivenih preporuka u potpunosti ispunjeno samo šest.
Erik Fabijanić (klub SDP-a) govorio je o problemu odlagališta Marišćina rekavši da je bio za njegovo zatvaranje da bi se, kako je rekao, demaskirala odgovornost za taj problem.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!