Naša urednica vanjske politike Ivana Dragičević razgovarala je s Manuelom Sarrazinom, posebnim predstavnikom njemačke Vlade za Zapadni Balkan.

Ovo je sasvim nova funkcija u njemačkoj vladi. Koja je ideja vašeg mandata u ove četiri godine, s obzirom na situaciju i okolinu koja se brzo mijenja u Europi nakon krize i rata u Ukrajini?

Moj je posao olakšati pristupanje EU-u šest država zapadnog Balkana, zajedno s europskim institucijama i našim partnerima. Dakako, pomagat ću i sa zelenom tranzicijom u ovoj regiji. Vlada želi da pomažem u tim pogledima.

Ministrica Baerbock bila je u regiji, rekla je kako je zabrinuta zbog prelijevanja ukrajinske krize na zapadni Balkan. A i rekla je da dovijeka možemo razgovarati o onom što je bilo u prošlosti, ali da moramo biti upoznati s poviješću i prepoznati pogreške kako bismo stvari bolje mogli raditi u budućnosti. Za početak, ono prvo… Možete li elaborirati strah od prelijevanja rata izvan granica Ukrajine? U kojem smislu, kako? Kakve informacije imate? Koji su vaši strahovi i procjena situacije u tom pogledu?

Mogu iznijeti svoj osobni stav. Bio sam osobno uključen u priču oko Rusije i Ukrajine kad sam bio zastupnik u parlamentu. Kada gledamo što se događa u Ukrajini, moje je osobno uvjerenje da moramo učiniti sve što je u našoj moći kako bismo spriječili da se u ovoj regiji događaju loše stvari jer ljudi u Kremlju žele da se događaju. Mislim da je vrlo važno pokazati da Europska unija, Njemačka, partneri, čak možda i Zapad, neće ostaviti prostor za takve posredničke agente na zapadnom Balkanu, u našem zajedničkom susjedstvu.

Kad govorimo o Rusiji i ruskom utjecaju, kad je posrijedi zapadni Balkan, prvenstveno govorimo o energetici, ovdje je prisutan ruski plin. A tu je i pitanje vrijednosti i javnih objava koje slušamo od nekih političara u regiji. Vrlo ste jasni prema srpskom predsjedniku Vučiću u pogledu toga kako se Srbija treba pozicionirati. Ponovno je pobijedio na izborima. Koja je vaša poruka Aleksandru Vučiću u ovom trenutku nakon što je opet izabran?

Jasno želimo da se usuglasi sa zajedničkom sigurnosnom i vanjskom politikom Europske unije jer je to temelj Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. I treba se dodatno uskladiti s našim vanjskopolitičkim planom. I to je jasna poruka koju šaljemo. Osobno sam doista uvjeren da u vremenu kad imate velik rat u Ukrajini, koji je i sukob između Rusije i svijeta, ali i NATO-a, nije lako ostati između, to je vjerojatno loša odluka. Povijest će također pokazati da će Vučić morati svoju zemlju odvesti do odlučnijeg stava.

Spomenuli ste rat i narativ i ono o čemu govorimo kad je riječ o ovom ratu. Prvo, tu je pitanje vrijednosti, a drugo, pitanje geopolitike, geostrategije i budućnost EU-a u pogledu sigurnosti i vanjske politike. Kako nova njemačka vlada gleda na proširenje? Je li to i dalje pitanje vrijednosti? Jer se proces proširenja temelji na ispunjavanju uvjeta. A sada uz ovu pozivnicu Ukrajini vidjeli smo da je to i geopolitička i geostrateška poruka.

Proširenje je uvijek imalo geostrateško obilježje, ali to ne funkcionira bez vrijednosti i tehnokratskih koraka. Uvjeti za proširenje uvijek su bili konkretni i detaljni i poticali su promjene u društvima i gospodarstvu, ali i u mentalitetu ljudi. Proširenje se nije temeljilo samo na jednoj geopolitičkoj odluci, nego na istinskim promjenama na terenu. Tijekom proširenja od 2004. do 2007. institucije koje smo uspostavili tijekom proširenja u tim zemljama sada su vrlo važne za održavanje demokracije. Mislim da je to jasna dvostruka poruka: proširenje ima geopolitičku dimenziju, ali da bi ono bilo uspješno, treba se držati i vrijednosti te procedura.

Moramo li ubrzati taj proces s obzirom na trenutačnu situaciju i kako? 2020. godine dobili smo nove mjere, novi koncept proširenja… Kako na to gledate?

Mislim da je prvo i osnovno vratiti veći kredibilitet procesu proširenja otvaranjem pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, ali i liberalizacijom viznog režima za Kosovo. Dakle, korak po korak treba vratiti kredibilitet ovom procesu.

Ove dvije stvari koje ste spomenuli, predugo čekamo početak pregovora, mnogo je prepreka, različitih dijelova procesa. A i znamo da su ispunjeni svi uvjeti za liberalizaciju viznog režima. Što možemo učiniti i kad to napokon možemo očekivati?

Pa, radimo na tome, ne mogu sada reći što će se dogoditi. Kad govorimo o liberalizaciji viznog režima, tu su i drugi partneri koji još nisu spremni na to pristati, no nadamo se da će doći do pomaka. A što se tiče pregovora između Sjeverne Makedonije i Bugarske, nije na meni da to komentiram. Mogu samo reći da će Njemačka, ali i drugi partneri, biti od pomoći i učiniti sve što je moguće da što lakše dođemo do rješenja. Ali želim reći još nešto… Ono na čemu Njemačka inzistira kad je proširenje posrijedi, iskreno vjerujemo u europsku budućnost šest država zapadnog Balkana kao punopravnih članica Europske unije. To je također važno, to je poruka koju šaljemo. Mislimo da je proširenje EU-a bio i ostao mirovni projekt u ovoj regiji i ono što će donijeti napredak. Njemačka ostaje zagovornik tog procesa, angažirani smo, predani, a i ova je funkcija koju obnašam signal toga.

To je u nekom pogledu bila i politika bivše kancelarke Merkel, ona je pokrenula format pod nazivom Berlinski proces. Hoćete li se ostati pri njemu i na koji način?

Još nemamo konačan i jasan pogled na to, ali za mene je jasno da želimo ostati pri Berlinskom procesu, važno je imati tu predanost i plodonosne rezultate. Ne smijemo napustiti nešto što može biti i što je bilo uspješno.

Diljem zapadnog Balkana svjedočimo popriličnoj dinamici. Vi kao posebni predstavnik, imamo posebne izaslanike UK-a i SAD-a, dakle, svašta se tu događa… Jučer su se dogodile dvije stvari: Ujedinjena Kraljevina je uvela sankcije liderima Republike Srpske, a SAD je uveo paket sankcija skupini ljudi iz regije, liderima, političkim liderima, političarima. Zanimljivo, jedan od njih je Gruevski, bivši premijer Sjeverne Makedonije, koji, koliko znam, i dalje živi pod pokroviteljstvom Viktora Orbána. Hoće li i Njemačka krenuti istim putem, s obzirom na to da je u EU-u, ili će EU djelovati u tom pogledu?

Moja je ministrica jasno rekla da želimo sankcije za Dodika na razini EU-a. I pokušavamo uvjeriti svoje partnere u Europskoj uniji da krenu tim putem. No nismo dobili pristanak svih država članica, što je nužno, kako bismo uveli sankcije. Ali zbog njegova secesionističkog pristupa mislimo da je važno da mu se uvedu sankcije, i to je jasan stav njemačke vlade. Iako još ne postoji konsenzus na razini EU-a, mislim da vrijedi vidjeti jasan stav Njemačke. Nova “semafor-koalicija”, kako je nazivamo zbog boja stranaka koje sačinjavaju vladu, u koalicijskom je sporazumu jasno navela da će Njemačka zauzimati stavove i da neće uvijek čekati da se postigne europski konsenzus. Dakle, katkad nas možda neće svi slijediti ili čak nećemo biti uspješni, ali to ne znači da ne želimo poticati rasprave zato što imamo vlastiti stav. Osobito u pogledu Bosne i Hercegovine, važno je imati jasan stav glede starih lidera te zemlje koji su svi do određene mjere povezani s političkom kulturom koja ne pogoduje istinski prosperitetnoj budućnosti unutar EU-a.

Razgovarat ćemo o ovom posljednjem, samo bih vas pitala nešto u vezi s Dodikom. Smatrate li ga najvećom sigurnosnom i destabilizacijskom prijetnjom na Balkanu?

Ne znam kako i s čime bih ga usporedio, ali mislim da je njegovo političko ponašanje golem problem i već destabilizira Bosnu i Hercegovinu. Prijetnja s ovim amandmanima poslanima u parlamentarnu proceduru o jasno secesionističkim zakonima, ali i njegova politička retorika već danas destabilizira Bosnu i Hercegovinu, već ima golem učinak na psihologiju naroda. A tu je i njegova jasna povezanost s Kremljem i tamošnjim vodstvom. To je, dakako, prijetnja koju treba ozbiljno shvatiti. Nitko ne zna što će učiniti, što mu je u glavi, do koje je mjere samostalan ili pod kontrolom, nije moj posao nagađati o tome, ali destabilizacija BiH zbog njega se već danas događa.

Što znači objava o ponovnom dolasku vojnika Bundeswehra u BiH?

Ne radi se o objavi, razgovaramo s parlamentom, a vlada provjerava kako bismo to mogli učiniti i biti od pomoći u okviru naših kapaciteta. No tu se radi o angažmanu Njemačke glede sigurnosti u regiji.

Strahujete li možda od sukoba ili raspada BiH?

Ne bih to baš tako rekao. Donesena je odluka o prisutnosti EUFOR-a u BiH kako bismo pokazali da smo tu, da pratimo što se događa. Imam osjećaj da ima smisla pružiti im kapacitete da obavljaju taj posao. Dakako, to također pokazuje da je Njemačka angažirana i da možete računati na to da ćemo biti prisutni. Nije da se bojim raspada BiH danas, ali u nadolazećim mjesecima čekaju nas brojne teške odluke i trenuci koji bi mogli dovesti do nezadovoljstva ljudi.

U Strateškom kompasu koji je donesen kroz Europsko vijeće složili ste se s Nizozemcima da je koncept konstitutivnih naroda diskriminatoran. Hrvatski je premijer rekao da u EU-u postoji temeljno neshvaćanje konstrukta BiH i uključenosti strana te stavova. Kako gledate na stav Hrvatske prema događanjima u Bosni i Hercegovini?

Svi želimo da se tri lidera u BiH slože oko dobre reforme izbornog zakona. Za Njemačku to znači reformu koja neće produbiti etničke podjele. To jest i oduvijek je bilo naše mjerilo toga je li reforma izbornog zakona dobra ili ne. I drugo – svi mislimo da izbori u BiH trebaju biti kredibilniji uz paket mjera za integraciju koji bi smjesta trebao biti uveden. Meni je također vrlo jasno da je opasno pretpostaviti da bi mogući izbori u listopadu mogli biti nelegitimni. Važno je da bude jasno da će se ovi izbori u BiH održati u listopadu. Držim da je opasno odgađati izbore u ovom geopolitičkom ozračju i uz trenutačne političke rasprave u BiH. To ne znači da nismo angažirani oko reforme izbornog zakona, da ne pratimo kredibilne teme o kojima treba razgovarati, a o kojima se lideri moraju usuglasiti uz pomoć EU-a i SAD-a. Ali držim da mora biti jasno da se ne poigravamo s datumom izbora, izbori se moraju održati.

Koliko je važno gospodarstvo kada je riječ o proširenju u pogledu strateškog cilja EU-a o klimatskoj neutralnosti do 2050. i Zelenog plana usprkos i uz sve ove krize? Sada vidimo da je ova strategija nešto što je potrebno brže nego što smo očekivali. Dakle, može li i ovo biti od pomoći za zapadni Balkan? Spomenuli smo ovisnost o plinu i ugljenu, ali tu je i općenito koncept ekonomije, imamo velik problem s korupcijom, i dalje imamo golem problem s poštivanjem ljudskih prava, medijskim slobodama u određenim zemljama… Srbija je nedavno bila problem. Kako gledate na cijeli taj koncept gospodarstva i daljnje inzistiranje na vrijednostima poput ljudskih prava i medijskih sloboda u regiji?

Mislim da to može biti “game changer”. Europska unija spremna je donijeti investicije u ovu regiju, a ideja je da imaju pozitivan učinak na klimu, ali i radna mjesta te da doprinesu manjoj ovisnosti o fosilnim gorivima iz Rusije, ali možda i iz drugih dijelova svijeta. Da je Njemačka u posljednjih 10 godina bila bolja po pitanju obnovljivih izvora, sada bi bila u boljem položaju u pogledu našeg stava o sankcijama na uvoz energenata iz Rusije. Ako dovoljno brzo ne obavite zadaću, geopolitika će vas na ovom području snažno pogoditi. A Njemačka je velik igrač. Dakle, Rusima nije nevažno hoće li ili neće dobiti naš novac. Ali znam da druge zemlje u srednjoj i jugoistočnoj Europi Rusiji ne plaćaju tako velike iznose za energente. Dakle, naša ovisnost se može promijeniti tako da su svi na dobitku, uz povoljan utjecaj na radna mjesta i investicije u ovoj regiji. Usput rečeno, ako želimo očuvati ljepotu ove regije, bilo bi dobro riješiti se fosilnih goriva i uvesti ekološku transformaciju industrije i proizvodnje energenata.

I za kraj, medijske su slobode vrlo važne za ovu regiju. Osobito u nekim zemljama gdje i dalje postoji velik pritisak na slobodne medije. To je na neki način ostavljeno po strani prilikom pregovora o članstvu. Dakle, koja je vaša poruka ovoj regiji?

Posljednjih godina svjedočimo pritisku na neovisne novinare i nevladine organizacije, na formalan i neformalan način. Ne moram posebno objašnjavati kako to funkcionira u ovoj regiji. To me rastužuje jer su neovisni mediji ključan mehanizam kontrole političkih odluka, ali i ključan dio civilnog društva. Želimo da politički lideri u regiji stvore klimu i političku kulturu u kojima će postojati neovisni medij, novinari, kritičko istraživačko novinarstvo i civilno društvo bez straha od toga da ih se javno napada ili da ih se ekonomski ili privatno vrijeđa. Mislim da je to poruka koju smo jasno prenijeli svima ovdje. Ali isto tako moram reći da se to ne događa samo u ovoj regiji, ovdje se to možda događa u širim razmjerima, ali i u Njemačkoj i drugim državama imamo različitu atmosferu u javnosti u pogledu odnosa prema kritičkom novinarstvu.

Tu govorimo o onome od čega smo krenuli, vrijednostima i vladavini prava koji su stup procesa pristupanja. I samo jedno kratko pitanje, utjecaj meke moći ili propagande… Europska unija je zabranila Sputnik i Russia Today u našem javnom prostoru, ali još su aktivni u ovoj regiji, ne samo oni nego i drugi akteri, Kina, koja je golem ekonomski partner u regiji, isto tako i Njemačkoj i EU-u, tražimo načine kako surađivati s Kinom. Kako gledate na te utjecaje ovdje?

To je jedno široko pitanje. Općenito govoreći, mislim da je jasno da sva društva u regiji imaju jasnu europsku perspektivu. Katkad možda nismo dobri kao drugi u političkoj propagandi, ali to ne znači da smo slabi, jer naš model življenja, demokracije i medijskih sloboda uvjerljiviji je za ljude u ovoj regiji od onoga koji Rusi ili Kinezi nude. Nisam vidio da mnogo ljudi iz ove regije želi studirati u Rusiji, većina ih želi studirati u Europskoj uniji. Doista vjerujem da društva u regiji žele postati dio europske obitelji. Shvaćam da katkad izgledamo slabo jer možda nismo toliko dobri u onome što će neki nazvati PR, a drugi propaganda, ali naše vrijednosti nas čine prilično snažnima.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.