Grčki otok Santorini posljednjih dana pogađaju brojni potresi, njih nekoliko stotina magnitude od dva do iznad pet po Richteru, što izaziva veliku zabrinutost zbog onoga što bi moglo uslijediti.
Zbog straha od jačeg potresa koji bi mogao izazvati tsunami, ljudima je preporučeno da izbjegavaju obalu i zapuštene zgrade, da isprazne bazene te da izbjegavaju veća okupljanja u zatvorenim prostorima.
“Ne možemo ništa isključiti. Zato se uvode mjere opreza, da bi se ograničio utjecaj jačeg potresa”, kazao je Guardianu Kostas Papazachos, profesor geofizike na Sveučilištu Aristotel u Solunu.
Seizmolog Tomislav Fiket objasnio je za N1 što se točno događa i što bi se moglo dogoditi.
Ima li vulkan veze s potresima?
“To je područje gdje ima vulkana, a ima i rasjeda. Zato se može dogoditi dosta toga, no nemoguće je predvidjeti što točno”, započeo je pa progovorio o onome što se zna:
“Magnitude svih tih potresa su zapravo dosta jake, aktivnost je pojačana, ali dobra vijest je što to nije vezano uz vulkanizam. Barem tako tvrde kolege iz Grčke.”
Naglasio je da može doći do većeg potresa, ali i da ne mora.
“O tome misle i u Grčkoj pa su evakuirali stanovništvo, onima koji su ostali dali su smjernice, zatvorili luke i pomno prate što se događa. Sve službe su spremne reagirati u slučaju neke teže situacije.”
Zašto toliko potresa u kratkom vremenu?
“U seizmologiji je to tzv. jato potresa. Ono ne rezultira, u pravilu, jačim potresima. Vjerujemo da se to događa na Santoriniju. Primjerice, u Hrvatskoj Krk ima jato potresa pa to nikad nije rezultiralo razornijim potresom. Samo, u grčkom slučaju je problem što svjedočimo značajnijim magnitudama, onima iznad pet. Srećom, epicentar im je većinom u moru”, istaknuo je Fiket pa objasnio razlike između tektonike, koja rezultira potresima, i vulkanizma, koji može izazvati potrese i aktivnost vulkana:
“Kod tektonike svjedočimo standardnim procesima gibanja ploča, zbog čega dolazi do nakupljanja napetosti. Vulkanizam je pak situacija u kojoj se, kad magma prodire, događaju potresi. Primjerice, Santorini je u 17. stoljeću imao neke velike erupcije.”
Što ako se aktivira vulkan?
“Tako nešto bi izazvalo globalne erupcije i vulkanski pepeo bio bi u Zemljinoj atmosferi. Veliki je problem i ako bi došlo do razornijeg potresa u moru jer kod pomaka dna prema gore ili dolje može se izazvati tsunami. Mediteran je imao jedan iznimno razorni od 400 metara (365. godina, op.a.) i nije rijetkost da se zbivaju u tom moru (od 17. stoljeća bilo ih je najmanje 290, a jedini koji je učinio štetu zbio se oko 1600. godine s valovima od 50 metara, op.a.). Srećom, Jadran je izoliran pa tsunami na nas ne bi imao utjecaj, kretao bi se prema Gibraltaru”, zaključio je Fiket.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!