Može li vulkan na Santoriniju ponovno eruptirati? Jednom je uništio civilizaciju

Magazin 04. velj 202517:23 0 komentara
santorini
REUTERS/Alkis Konstantinidis

Postoji zabrinutost da bi niz potresa na grčkom otoku mogao navijestiti erupciju vulkana skrivenog ispod otoka. No, kolika je vjerojatnost za takvo što?

Postoji zabrinutost da bi serija potresa mogla biti znak nadolazećeg velikog potresa ili čak vulkanske erupcije. Santorini je “dijete” nekadašnjeg vulkana Thera (alli Thira), koji je eksplodirao i potonuo oko 1620. pr.

Bio je to jedan od najsnažnijih vulkanskih događaja u povijesti za koje znamo.

Erupcija vulkana na Santoriniju – kraj minojske civilizacije?

Tada je eksplozija vulkana uništila velik dio otoka i stvorila ogromnu kalderu koju danas ispunjava more. Erupcija je također oslobodila ogromne količine pepela koji je prekrio šire područje Egejskog mora.

Slojevi pepela sa Santorinija čak su pronađeni u ledu Grenlanda, što ukazuje na globalni utjecaj događaja. Erupcija je također uzrokovala zahlađenje klime i utjecala na rast usjeva u široj regiji.

Pepeo i golemi tsunami koji je uslijedio nakon erupcije, međutim, vrlo su vjerojatno uzrokovali propast minojske civilizacije, jedne od prvih europskih civilizacija koje su u to vrijeme cvjetale na Kreti.

Tijekom eksplozije vulkana više od polovice otoka urušilo se samo u sebe, a sve je preplavila morska voda stvorivši takozvanu kalderu karakterističnog kružnog oblika. Danas je kaldera koja je ostala nakon erupcije jedna od najljepših i najprepoznatljivijih prirodnih atrakcija Grčke.

Na području Santorinija dva vulkanska centra

Santorini leži na geološkoj značajci zvanoj Helenski (ili grčki) vulkanski luk, lancu vulkana koji su nastali prije otprilike 2,5 milijuna godina pomicanjem tektonskih ploča.

Na ovom području i danas postoje aktivni vulkanski centri, rekao je dr. Dimitris Sakellariou, stručnjak za morsku geologiju iz Grčkog centra za istraživanje mora.

“U ovom području postoje dva glavna vulkanska centra: prvi se nalazi ispod kaldere Santorinija, a drugi, podvodni vulkan Kolumbo, nalazi se oko 7 km sjeveroistočno od Santorinija”, rekao je.

Trenutno je vjerojatnost erupcije mala

Srećom, stručnjaci se slažu da trenutna seizmička aktivnost nije povezana ni s jednim od vulkana u tom području.

“Seizmička aktivnost razvija se odvojeno od vulkanske aktivnosti. Trenutna seizmička aktivnost ne podudara se s lokacijama vulkanskih centara”, rekao je Sakellariou. Potresi se detektiraju u seizmički aktivnom području Egejskog mora, gdje ima mnogo tektonskih rasjeda.

Na tom se području Egejska tektonska ploča pomiče prema jugu i istiskuje Afričku tektonsku ploču. Kako se ploče trljaju jedna o drugu, trenje uzrokuje povećanje pritiska koji se povremeno oslobađa kao potres.

Čak i da su potresi bili povezani s vulkanskom aktivnošću, vjerojatno ne bi predstavljali ozbiljnu prijetnju otoku, objašnjava grčki stručnjak.

Profesor David Pyle, glavni vulkanolog na Sveučilištu Oxford, slaže se. “Trenutno nema znakova promjena u vulkanskom sustavu Santorinija i vjerojatnost erupcije je vrlo mala”, rekao je.

Pitanje od milijun eura

“Čak ni seizmička aktivnost 2011.-12. nije dovela do erupcije, au posljednjih 300 godina sve vulkanske erupcije na otoku Kameni u kalderi Santorini uključivale su samo manje erupcije lave ili male eksplozije pepela koje nisu predstavljale izravan utjecaj prijetnja glavnom otoku”, objasnio je.

Više zabrinjava mogućnost da niz potresa niskog do srednjeg intenziteta može najaviti jači potres. Neki se otočani još uvijek sjećaju potresa magnitude 7,7 koji je pogodio Amorgos i Santorini 1956. godine.

Potres je odnio 53 života, izazvao veliki broj ozlijeđenih i veliku štetu. “To je također izazvalo veliki tsunami koji je poplavio obalu obližnjih otoka, a visina valova dosezala je 20-30 metara iznad obale”, rekao je Sakellariou.

Također se osjetio duž sjeverne obale Krete i na istočnoj obali Turske.

Međutim, Dr. Sakellariou kaže da je “pitanje od milijun eura” hoće li trenutni potresi dovesti do sličnog događaja.

“Seizmolozi imaju dva scenarija: prvi, vjerojatniji, je da će se aktivnost nastaviti nekoliko dana, tjedana ili mjeseci sa sličnim ili manjim magnitudama i postupno će prestati. Drugi scenarij, koji je manje vjerojatan, je da će aktivnost završiti velikim potresom, nakon čega će se početi smanjivati”, rekao je.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!