Ovih dana društvenim mrežama širi se i privlači pažnju jedna infografika izrađena prije nekoliko godina koja prikazuje prosječnu brzinu vlakova u europskim zemljama.
Podatke je prikupio i obradio Rostislav Pejša, student iz Češke, a iako nije riječ o službenom istraživanju, podaci su zanimljivi. On je, naime, prosječnu brzinu vlakova izračunao iz službenih podataka nacionalnih željeznica o brzini kojom prometuju vlakovi između najvećih gradova u pojedinim zemljama.
“Uzeo sam najveći grad svake zemlje i pronašao najbrže željezničke veze sa sljedećih pet najvećih gradova u svakoj zemlji. Računao sam prosječnu brzinu prema udaljenosti i vremenu”, obrazložio je ovaj Čeh kako je došao do rezultata koji su objavljeni na stranici Maps on the Web.
Albanija ima najsporije vlakove
S obzirom na ono što se već godinama javno govori o brzini naših putničkih vlakova, neki bi pomislili da je Hrvatska na samome dnu ove liste. Nije, ali nije ni daleko od tog dna.
Od 35 europskih zemalja, Hrvatska je s prosječnom brzinom od 58,2 kilometra na sat na 30. mjestu. Najsporiji su vlakovi u Albaniji i prosječna im je brzina 27,6 kilometara na sat. No, Albanija je mrežu pruga počela graditi tek poslije Drugog svjetskog rata. Nakon 1991. godine one, donekle slično kao i kod nas, počinju bivati zapuštene, a cestovni promet počinje se razvijati nauštrb željezničkog. K tomu, veliki potres koji je Albaniju pogodio 2019. godine nanio je dodatne štete željezničkoj infrastrukturi pa je danas većina linija izvan prometa, dok na onima koje su u funkciji vlakovi takoreći voze “panoramski”.
Između Hrvatske na 30. i Albanije na 35. mjestu smjestili su se Luksemburg (prosječna brzina 55,7 km/h), Bosna i Hercegovina (54,5 km/h), Srbija (54,3 km/h) i Sjeverna Makedonija (53,1 km/h).
Službeni podatak HŽ-a još je lošiji
Što se tiče Hrvatskih željeznica, podatak iz ovog ipak amaterskog istraživanja razlikuje se od službenog podatka koji je zapravo još lošiji. Naime, Hrvatske željeznice Putnički promet (HŽPP) u izvješću iz 2023. godine objavio je da prosječna brzina hrvatskog vlaka od početne do posljednje postaje iznosi 44,7 kilometara na sat, dok je u sličnim europskim zemljama ta brzina između 68 i 70 kilometara na sat.
Prema onom laičkom istraživanju, putnički vlakovi najbrže voze u Španjolskoj (199,4 km/h) i Francuskoj (195,9 km/h) – gotovo četiri puta brže nego u Hrvatskoj. Među pet zemalja s najvećom prosječnom brzinom vlakova još su Italija (169,9 km/h), Njemačka (141,6 km/h) i Velika Britanija (134,4 km/h). Od nama susjednih i bližih zemalja s kojima imamo uspostavljene željezničke linije, Slovenija je na 27. mjestu (71,9 km/h), Mađarska na 24. (83,7 km/h), Švicarska na 10. mjestu (102,2 km/h), a Austrija na visokom osmom (106,8 km/h).
Vlakovi “lete” na samo 4 posto naših pruga
Prema posljednjem objavljenom statističkom izvješću HŽPP-a, onome iz 2022. godine, najveća dopuštena brzina vlakova u Hrvatskoj bila je od 141 do 160 kilometara na sat, a nju je moguće postići na samo 112 kilometara od ukupno 2.892 kilometara kolosijeka otvorenih pruga, što je tek 4 posto. Na oko 800 kilometara željezničke mreže vozi se prosječnom brzinom između 41 i 60 kilometara na sat.
Vjerojatno ponajbolji (ili ponajgori?) primjer istican u medijima jest željeznička linija od Zagreba do Kotoribe u Međimurju, duga 130 kilometara, na kojoj putovanje vlakom traje pet i pol sati sa stajanjem na čak 37 postaja i uz dva presjedanja.
Sporost hrvatskih vlakova zbog dotrajalih pruga ili dugotrajnih rekonstrukcijskih radova na njima neminovno rezultira kašnjenjima. Kako su nam nedavno rekli u HŽPP-u, prošle godine vozilo je 216.159 putničkih vlakova, a od toga je kasnio 1661. Kašnjenja su ukupno trajala 161.290 minuta ili radi jednostavnosti preračunato – 112 dana.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!