U Zagrebu je održana sjednica Vlade na kojoj su predstavljene smjernice i preporuke za uštedu plina, prema preporukama Europske komisije zemljama članicama. Dokument je pripremljen u Ministarstvu gospodarstva u suradnji sa stručnjacima iz Energetskog instituta Hrvoje Požar.

Premijer Andrej Plenković prvo je na Vladi rekao kako Pelješki most u potpunosti mijenja život svih stanovnika južnih županija te da će to osjetiti u turizmu, opskrbi i na svaki drugi način. Zahvalio je svima koji su sudjelovali u svečanosti otvaranja. “Mislim da smo vidjeli najljepše performanse naših umjetnika”, rekao je.

Osvrnuo se i na posjet Bosni i Hercegovini rekavši kako su razgovarali s Hrvatima u toj državi i predstavnicima HNS-a. “Podupiremo različite projekte, njih je zaista puno, kontinuirano smo povećavali zadnjih godina sredstva za Hrvate u BiH i to ćemo činiti i dalje”, kaže premijer.

“Schmidt mora biti mudar i odvažan”

“Mi smo očekivali, s obzirom na najave, da će taj paket biti širi i ispraviti pogrešne odluke svojih prethodnika koje su išle na uštrb prava Hrvata kao konstitutivnog naroda. S obzirom na njegovu najavu da će kroz nekoliko tjedana ponovno staviti na stol mogućnost intervencije, mi vjerujemo da će on biti svojevrsna zadnja brana, mora biti mudar, odvažan i konstruktivan i popraviti što se pokvarilo i ono to se propustilo dogovoriti”, rekao je premijer govoreći o visokom predstavniku u BiH, Christianu Schmidtu. Osudio je napade na Schmidta tijekom prosvjeda u Sarajevu, koji su organizirani zbog najave da će visoki predstavnik intervenirati u izborni zakon u toj zemlji, kako bi u budućnosti spriječio preglasavanje Hrvata. “Bilo je tamo teških riječi prema Hrvatima, to je za nas neprihvatljivo i loše za suživot Hrvata i Bošnjaka u FBiH. Takve izjave neće nikom pomoći u izgradnji povjerenje, udaljit će narode i to nije cilj koji Hrvatska vodi prema BiH i narodima koji u njoj žive. I dalje ćemo se zalagati za položaj Hrvata kao konstitutivnog naroda jer je to temelj, bez ravnopravnosti neće biti ni stabilnosti ni razvoja i napretka BIH”, kaže premijer.

Što se tiče smjernica za uštedu energije koje će Vlada danas donijeti, kaže kako je važno da građani na vrijeme počnu misliti o ovoj temi i da se znaju ponašati u ovoj krizi koju je prouzročila agresija Rusije na Ukrajinu.

Mjere za uštedu energije: Grijanje na 21 stupanj, hlađenje na 25 stupnjeva, LED rasvjeta…

Vlada je u četvrtak prihvatila smjernice za uštedu energije u Hrvatskoj za razdoblje od početka kolovoza do kraja ožujka iduće godine, kojima se uz ostalo predlaže grijanje prostorija na najviše 21 stupanj, hlađenje na 25 stupnjeva, veća uporaba LED rasvjete i javnog prijevoza, te jeftinije tarife struje.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović rekao je da se smjernice za uštedu energije temelje na paketu dokumenata Europske komisije od 20. srpnja 2022. o uštedama plina.

Europska komisija je 20. srpnja 2022. predstavila plan “Štedi plin za sigurnu zimu”, koji predviđa smanjenje potrošnje plina za 15 posto u razdoblju od 1. kolovoza ove godine do 31. ožujka 2023. godine.

Smjernice, istaknuo je, idu prema tome da maksimalna temperatura u grijanja, kada počne ogrjevna sezona, bude 21 stupanj, a kada se govori o smanjenju energije za hlađenje preporuča se da razlika između vanjske i unutrašnje temperature bude sedam Celzijevih stupnjeva, odnosno sugerira se da temperatura hlađenja ne treba biti niža od 25 stupnjeva. Naime, kako je rekao Filipović, za svaki stupanj niže temperature potroši se tri do pet posto više energije.

Ako se temperatura u nekoj prostoriji smanji za samo jedan stupanj to donosi do godišnje uštede od pet posto energije, rekao je Filipović.

Vezano uz smjernice za učinkovitu potrošnju energije za rasvjetu sugerira se veće korištenje led žarulja i racionalno korištenje rasvjete, dok se građanima preporuča i da kućanske uređaje koriste u razdobljima niže tarife te da uređaje isključe iz napajanja.

Smjernice, naveo je ministar, predlažu i veće korištenje javnog prijevoza.

Preporuke, odnosno smjernice, napravila je Uprava za energetiku Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Energetski institut Hrvoje Požar.

Smjernice se, rekao je, odnose na promjene u ponašanju u kratkom roku jer 40 posto ukupne energije kod nas se troši u zgradama.

Usmjerene su na učinkovitu potrošnju energije kada se govori o grijanju i hlađenju, o rasvjeti, korištenju kućanskih uređaja i o prometu, kazao je ministar.

“Što se tiče dugoročnih mjera energetske učinkovitosti savjetuje se energetska obnova zgrada i kuća”, naglasio je Filipović, dodavši da kada se pogleda cjelokupna situacija u Europu vjeruje da će spomenute smjernice biti od koristi.

Nada se da će i privatni i javni sektor poštovati te smjernice.

“Zajednički, zajedno s cijelom Europom, trebamo ići u smjeru kako ostvariti uštede u nadolazećem razdoblju i kako učiniti sve da sudjelujemo i da pomognemo cijeloj Europi u diverzifikaciji opskrbnih pravaca kada govorimo o energentima”, naveo je ministar.

Europski plan za smanjenje potrošnje plina predviđa da na dobrovoljnoj osnovi svi potrošači, kućanstva, javna uprava, vlasnici javnih zgrada, proizvođači energije i industrija poduzmu mjere za smanjenje potrošnje kako bi se osigurala opskrba u uvjetima u kojima Rusija neće garantirati dostatnu isporuku plina za europsko tržište.

Kao odgovor na poteškoće i poremećaje na globalnom energetskom tržištu uzrokovane ruskom invazijom na Ukrajinu, Europska komisija je predstavila i REPowerEU plan koji također naglasak stavlja na energetsku učinkovitost, proizvodnju čiste energije i diversifikaciju opskrbe energijom.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram