U srijedu su Španjolska, Irska i Norveška odlučile priznati državu Palestinu proglašenu još prije 35 godina. Do sada su čak 142 države od 193 članice UN-a priznale Palestinu, ali ne i vodeće zemlje Zapada poput SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Njemačke, Kanade...
Palestinu nije priznala ni Hrvatska, a vjerojatno i neće tako skoro. Potvrdio je to premijer Andrej Plenković upitan nakon pristigle vijesti da će Španjolska, Irska i Norveška priznati Palestinu.
“Hrvatska u ovom trenutku ne razmišlja o tome”, kazao je.
“To je pritisak na Netanyahua”
Opšrinije obrazloženje stava vladajućih dao je HDZ-ov zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol gostujući u srijedu na N1.
“Zadnji izbori za Palestinsku Samoupravu su bili prije 20 godina i tada je pobijedio Hamas. Teroristička organizacija je pobijedila pa je došao rat između njih, a onda je Hamas zavladao Gazom, a Fatah Zapadnom obalom. Ja ne znam koga bi tu trebalo priznati. Nitko od njih nema demokratski legitimitet, međusobno su u sukobu, a ispada i da Hamas ima većinsku podršku stanovništva tamo. Ne znam kako možemo priznati entitet kojim vladaju teroristi”, kazao je.
Rektor Sveučilišta Vern i geopolitički stručnjak Vlatko Cvrtila smatra da je u ovom trenutku priznavanje Palestine više simbolički čin zbog onoga što Izrael čini u Gazi te iskaz solidarnosti s palestinskim narodom.
“Civilnih žrtava je sve više, a ne nazire se konačno rješenje onoga što je Izrael postavio kao jedan od ciljeva svoje vojne operacije, a to je uništenje Hamasa. Stoga ova priznanja Palestine možemo gledati u kontekstu pritiska na izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, također i odluku glavnog tužitelja Haškog tribunala koji je zatražio njegovo uhićenje, kako bi se zaustavilo daljnje stradanje civila i vojne operacije koje se trenutno vode u Rafahu na jugu Pojasa Gaze”, kazao nam je Cvrtila.
“Hrvatska neće žuriti, slijedit će velike države Zapada”
Što se tiče stava Hrvatske, Cvrtila smatra da Vlada neće žuriti s donošenjem odluke o eventualnom priznavanju Palestine.
“Mislim da će Hrvatska više slijediti stavove velikih država Zapada, odnosno da će se prikloniti njihovim rješenjima, s obzirom da one ipak imaju veću međunarodnu moć koja može dovesti do pojačanog pritiska da se nađe mirovno rješenje ili model koji bi izraelsko-arapski, a pogotovo izraelsko-palestinski sukob stavio u održive mirovne okvire”, kaže.
Val priznavanja koji se sada događa, a navodno će isto učiniti uskoro i Australija, Slovenija i Malta, posljedica je događaja koji su uslijedili nakon 7. listopada prošle godine i dotad nezapamćenog terorističkog napada Hamasa upadom u Izrael.
Mnogi ne vjeruju da bi državnost Plestine vodila k miru
Cvrtila kaže da su najnovija priznanja palestinske države oblik pritiska na Izrael i Netanyahua da zaustavi vojnu operaciju i pristupi mirovnim rješenjima.
“Već i ranije su brojne države priznale Palestinu, što je bio znak podrške palestinskom narodu i vjerovanja da će model dviju država, koji je kasnije ušao i u mirovne sporazume, riješiti konflikt koji jako opterećuje situaciju na Bliskom istoku. Država Izrael i predstavnici Palestinaca već su potpisali određene sporazume o dvije države na tom teritoriju, što je bila posljedica ozbiljnih međunarodnih pregovora. Na kraju krajeva, dodijeljene su i Nobelove nagrade za te mirovne sporazume (1994. su ih dobili palestinski vođa Jaser Arafat te tadašnji izraelski premijer Yitzhak Rabin i šef diplomacije Shimon Peres, nap.a.) pa se čini da bi državnost Palestine mogla dovesti do temelja za dugoročniji mir na tom području. Iako, čini se, većina aktera baš i ne vjeruje u to”, objašnjava Cvrtila.
Slovenija spremna priznati Palestinu, ne i Hrvatska
Cvrtilu smo upitali kako to da je Slovenija koja je poput Hrvatske članica Europske unije i NATO-a, a geopolitički podjednako mala, najavila da će priznati Palestinu, dok Hrvatska barem zasad to ne namjerava.
“U ove tri države koje su zadnje priznale Palestinu (Španjolskoj, Irskoj i Norveškoj) na vlasti su strukutre koje imaju jasan stav po pitanju izraelsko-palestinskog sukoba. To je prije svega posljedica stava vladajućih struktura. Tako je i sa Slovenijom, s tim da između vladajućih struktura Slovenije i Hrvatske postoji razlika (u Sloveniji je na vlasti zeleno-lijeva koalicija, nap.a.). Ne čudi stoga što će Slovenija možda ići tim putem, a Hrvatska ne u ovom trenutku. Sjetimo se da Hrvatska nedavno nije glasala ni za rezoluciju o Palestini u UN-u”, kazao je Cvrtila.
Hrvatska jesenas protiv, a sada suzdržana u UN-u
Podsjetimo, prije desetak dana Hrvatska je bila suzdržana u UN-u prilikom glasovanja o palestinskom zahtjevu za punopravnim članstvom u Ujedinjenim narodima. Šef diplomacije Gordan Grlić Radman to je objasnio time da rezolucija, kako je rekao, nije sadržavala rješenja koja bi išla usporedo s oživljavanjem mirovnog procesa na Bliskom istoku. Ta je rezolucija prihvaćena sa 143 glasa. Devet država, uključujuči dakako Izrael i SAD bilo je protiv, dok je 25, uključujući Hrvatsku, bilo suzdržano.
Lani u listopadu, nakon eskalacije sukoba Izraela i Hamasa, Hrvatska je u UN-u glasovala protiv rezolucije kojom se pozivalo na “trenutačno, trajno i održivo humanitarno primirje” u Pojasu Gaze. Uz Hrvatsku samo još tri članice EU – Austrija, Mađarska i Češka, nisu podržale tu rezoluciju.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare