Stanje bezvoljnosti i potištenosti, manjak motivacije i izražena ravnodušnost mogla bi ukazati na psihičko stanje apatije. Riječ je o bolesnom stanju kod kojeg vanjski podražaji, događaji ili situacije ne uzrokuju subjektivno doživljavanje i reakciju. Obično se kod spominjanja apatije misli samo na trenutno stanje bezvolje, no radi se o psihološkom problemu koji je potrebno tretirati.

Apatija se može pojaviti združeno uz druge duševne bolesti poput depresije, shizofrenije, melankolije i psihoze ili biti jedan od simptoma istih. Kao simptom se može pojaviti kod Alzheimerove bolesti ili Parkinsonove bolesti te u tom slučaju traje duži period.

Simptomi apatije

Osobe koje pate od apatije nemaju volje izlaziti iz kreveta ili doma te ne osjećaju uzbuđenje ili bilo koji osjećaj kod situacija koje bi to inače izazvale.

Međutim, važno je razlikovati apatiju koju je potrebno tretirati od kratkoročnog stanja bezvolje. Premda se ne radi o istom stanju kao i kod depresije, te dvije bolesti se često uspoređuju. Kod apatije je simptom toga što nema niti tuge, ljutnje, već se opisuje kao potpuni manjak ikakvog osjećaja dok kod depresije osobe mogu osjećati tugu i žalost.

Bolovanje od apatije znači manjak osjećaja sreće kod onih stvari koje su osobu inače veselile, manjak uzbuđenja i motivacije. Dakako, svi povremeno gubimo interes za neke hobije, svari ili ljude, no kad se to događa kontinuirano i bez vraćanja osjećaja, moglo bi se raditi o psihološkom problemu.

Ovo su najčešći simptomi apatije:

– gubitak energije i želje za obavljanje svakodnevnih aktivnosti

– prestanak planiranja aktivnosti i oslanjanje na druge po tom pitanju

– ne postojanje želje za učenjem novih stvari, upoznavanjem novih ljudi ili mjesta

– potpuno ignoriranje vlastitih problema

– potpuni manjak emocija kad se dogodi nešto dobro ili loše

Da bi se duševno stanje moglo nazvati apatija, ovi simptomi se trebaju pojavljivati često, intenzivno te remetiti svakodnevno funkcioniranje, posao, obrazovanje i slično. Također, stanje bezvoljnosti se smatra apatijom samo ako nije uzrokovano korištenjem droga, alkohola ili drugih supstanci.

Zašto dolazi do manjka emocija i reakcija?

Apatija se može pojavljivati u nekoliko oblika te se smatra da postoje tri tipa apatije – emocionalna, bihevioralna te generalna. Kod emocionalne apatije osoba nema dobre ni loše osjećaje, kod bihevioralne apatije osoba ima usporeno ponašanje bez aktivnosti, a kod generalne apatije osoba ima manje motivacije, smanjenu socijalnu interakciju i manjak emotivnih reakcija.

Osjećaj apatije se može pojaviti kod svih ljudi, no postoje određene bolesti koje bi mogle biti čimbenici nastanka. To su Alzheimerova bolest, depresija, anksioznost, demencija, Parkinsonova bolest, shizofrenija i srčani te moždani udari.

Može li se apatija izliječiti?

Pri pojavi simptoma koji traju već duži period bilo bi dobro konzultirati liječnika. Ponekad osoba koja doživljava apatiju neće primijetiti svoje stanje kao zabrinjavajuće, no okolina bi mogla. Liječnik bi bolesnika mogao ispitati o tome kako se osjeća, kako se ponaša te kako funkcionira u određenim dijelovima svog života.

U tim ispitivanjima će tražiti simptome apatije kako bi se ona mogla dijagnosticirati i pravilno liječiti. U nekim slučajevima bi liječnik mogao zatražiti druge pretrage kako bi se otkrilo je li uzrok apatije neka druga bolest.

Liječenje se prvenstveno fokusira na rješavanje uzroka ako se radi o drugoj bolesti kojoj je apatija nuspojava. Osim toga, preporučuje se promjena životnih navika i ponašanja. U liječenju se mogu koristiti antidepresivi, antipsihotici i stimulansi te psihoterapija.

Kod osoba koje doživljavaju osjećaj apatije, ali ne i psihičku bolest, preporučuje se nekoliko mehanizama koji bi mogli smanjiti bezvolju i manjak emocionalnih reakcija.

To su:

– postavite si male ciljeve koje možete ispuniti brzo i jednostavno

– velike projekte razdijelite na manje korake i rješavajte ih dio po dio

– osvijestite si što bi vas moglo poticati na loše ponašanje ili stvarati manjak motivacije

– promijenite svoju rutinu

– boravite na otvorenom, na suncu i svježem zraku

– krećite se i/ili vježbajte

– nemojte se bojati tražiti pomoć