
Prema zdravstvenim podacima prikupljenima od više od devet milijuna odraslih osoba u Južnoj Koreji i Sjedinjenim Državama, gotovo svaka osoba kod koje se razvije srčana bolest i doživi ozbiljan kardiovaskularni događaj prethodno ima barem jedan od četiri glavna čimbenika rizika.
Oglas
Ti čimbenici uključuju povišen krvni tlak, povišeni kolesterol, povišenu razinu šećera u krvi te pušenje duhana, bilo sadašnje ili u prošlosti.
Promatrani zajedno, ovi su čimbenici prethodili 99 posto svih kardiovaskularnih događaja tijekom dugoročnog istraživanja, objavljenog prošle godine.
Čak i među ženama mlađima od 60 godina, skupini s najnižim rizikom od kardiovaskularnih događaja, više od 95 posto srčanih ili moždanih udara bilo je povezano s barem jednim od postojećih čimbenika rizika.
Povišeni krvni tlak bio je najčešće povezan s kardiovaskularnim događajima. U Sjedinjenim Državama i Južnoj Koreji više od 93 posto osoba koje su doživjele srčani ili moždani udar, odnosno zatajenje srca, imalo je hipertenziju prije samog događaja.
"Uložiti veći napor u pronalaženje načina za kontrolu"
Upravljanje tim čimbenikom rizika stoga bi moglo biti ključno za sprječavanje ozbiljnih kardiovaskularnih bolesti u budućnosti.
"Smatramo da studija vrlo uvjerljivo pokazuje kako je izloženost jednom ili više nepovoljnih čimbenika rizika prije ovih kardiovaskularnih ishoda prisutna u gotovo sto posto slučajeva", izjavio je u rujnu, kada je istraživanje objavljeno, glavni autor i kardiolog Philip Greenland sa Sveučilišta Northwestern.
"Naš je cilj sada uložiti veći napor u pronalaženje načina za kontrolu ovih promjenjivih čimbenika rizika, umjesto da se skreće pozornost na druge čimbenike koji se teško liječe i nisu uzročni", dodao je.
Greenland i njegovi koautori ističu da njihovi rezultati dovode u pitanje nedavne tvrdnje prema kojima raste broj prikrivenih kardiovaskularnih događaja koji se javljaju bez prisutnih čimbenika rizika. Prema njihovim navodima, ranija su istraživanja možda propustila dijagnoze ili zanemarila razine čimbenika rizika koje su bile ispod kliničkog dijagnostičkog praga.
U popratnom uredničkom komentaru, kardiologinja Neha Pagidipati sa Sveučilišta Duke, koja nije sudjelovala u istraživanju, navodi da rezultati jasno pokazuju koliko je važno upravljati zdravstvenim rizicima prije nego što dovedu do ozbiljnih, potencijalno smrtonosnih posljedica.
"Možemo i moramo učiniti bolje", napisala je.
Studija je objavljena u časopisu Journal of the American College of Cardiology.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare
Oglas
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare
Oglas
NAJČITANIJE
Oglas
Oglas
Najnovije
Oglas
Oglas