Brzo i bezbolno skeniranje ljudske očne jabučice moglo bi jednog dana pomoći liječnicima da identificiraju osobe koje "brzo stare", odnosno one koji su u većem riziku od rane smrti, pokazuje studija.

Proces starenja ostavlja trag na svako tijelo, ali to što dvije osobe imaju jednak broj godina ne znači da njihova tijela propadaju jednakom brzinom.

Pregled očiju mogao bi biti daleko bolji način za računanje bioloških godina. Model strojnog učenja dosad je naučen da predvidi godine života neke osobe pregledom njihove mrežnice, odnosno tkiva na stražnjem dijelu oka.

Algoritam je toliko precizan da bi mogao predvidjeti dob od gotovo 47.000 sredovječnih i starijih odraslih osoba u Ujedinjenom Kraljevstvu u rasponu od 3,5 godine. Nakon samo malo više od desetljeća, umrla je 1871 osoba čije su mrženice skenirane, a veća je vjerojatnost da će osobe čija mrežnica ima stariji izgled spadati u tu skupinu.

Na primjer, ako je algoritam predvidio da je mrežnica neke osobe godinu dana starija od njezine stvarne dobi, rizik od smrti od bilo kojeg uzroka u sljedećih 11 godina porastao je za 2 posto. Istodobno, njihov rizik od smrti od uzroka koji nije kardiovaskularna bolest ili rak porastao je za 3 posto. Nalazi su isključivo promatrački, što znači da još uvijek ne znamo što pokreće ovaj odnos na biološkoj razini, prenosi Science Alert.

Ipak, rezultati podupiru sve više dokaza da je mrežnica vrlo osjetljiva na oštećenja uzrokovana starenjem. Budući da ovo vidljivo tkivo sadrži i krvne žile i živce, moglo bi nam reći važne informacije o zdravlju krvnih žila i mozga pojedinca.

Prethodne studije sugerirale su da nam stanice u stražnjem dijelu oka mogu pomoći predvidjeti početak kardiovaskularnih bolesti, bolesti bubrega i drugih znakova starenja. No, ovo je prva studija koja predstavlja “razliku u dobi retine” kao snažan prediktor smrtnosti u cjelini.

“Značajna povezanost između dobne razlike u mrežnici i smrtnosti koja nije uzrokovana kardiovaskularnom bolesti ili karcinomom, zajedno sa sve većim dokazima o povezanosti oka i mozga, može podržati ideju da je mrežnica “prozor” u neurološke bolesti”, napisali su autori studije.

Budući da je samo 20 ljudi u studiji umrlo od demencije, autori nisu uspjeli povezati ovaj specifični poremećaj mozga sa zdravljem mrežnice.

Također ističu da se broj smrtnih slučajeva povezanih s kardiovaskularnim sustavom smanjio posljednjih godina, jer medicina sprječava ono što bi nekada bilo kobno. To znači da bi zdravlje mrežnice još uvijek moglo biti važna leća kardiovaskularnog zdravlja, unatoč činjenici da nije povezano s kardiovaskularnom smrtnošću.

Prethodne studije pokazale su da fotografije mrežnice mogu pomoći u predviđanju kardiovaskularnih čimbenika rizika.

“To podupire hipotezu da mrežnica igra važnu ulogu u procesu starenja i da je osjetljiva na kumulativna oštećenja uzrokovana starenjem, a koja povećavaju rizik od smrtnosti“, zaključuju autori.

Drugi postojeći prediktori biološke starosti nisu tako točni koliko se čini da je razlika u dobi retine. Ove metode također mogu biti skupe, dugotrajne i invazivne. S druge strane, retina se može lako skenirati za manje od pet minuta. Ako možemo saznati više o tome kako je ovaj sloj tkiva povezan s ostatkom tijela, kliničari bi mogli imati izvrstan novi alat u svojim rukama.

Studija je objavljena u časopisu British Journal of Ophthalmology.