Novi su kurikulumi usklađeni s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom i trebali bi odgovarati potrebama tržišta rada i zahtjevima poslodavaca
Svaki treći srednjoškolac u Hrvatskoj ide u strukovnu školu, koja mu treba omogućiti brži ulazak u svijet rada.
Velik dio, čak 70 posto maturanata po završetku strukovne škole umjesto zapošljavanja odabire fakultet. Pred njima su brojne prepreke, od činjenice da ih škola zastarjelim programima nije pripremila za radno mjesto za koje su se školovali, do toga da teže polažu državnu maturu od gimnazijalaca.
Zbog toga se uvode novi strukovni kurikulumi, od iduće školske godine njih 19 ući će u strukovne škole na nacionalnoj razini nakon što su uspješno prošli evaluaciju Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja. U odnosu na više od 200 postojećih strukovnih kurikuluma ta je brojka iznimno mala, svega desetak posto, no riječ je o atraktivnim smjerovima, pa će novim programima biti obuhvaćeno mnogo više djece od svakog desetog đaka u strukovnoj školi.
VEZANE VIJESTI
Eksperimentalno su provjereni programi za kvalifikacije agrotehničara, prehrambenog tehničara, ekološkog tehničara, drvodjeljskog tehničara dizajnera, šumara, modnog tehničara, modelara obuće, medijskog tehničara, web-dizajnera, strojarsko-računalnog tehničara, tehničara za vozila, tehničara za elektroniku, tehničara za mehatroniku, tehničara za računalstvo, klesarskog tehničara, tehničara geodezije i geoinformatike, ekonomista, komercijalista, prodavača, tehničara cestovnog prometa, tehničara za jahte i marine, tehničara za poštanske i financijske usluge, kozmetičara i tehničara tjelesne zaštite.
Sadržajno, novi su kurikulumi usklađeni s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom i trebali bi odgovarati potrebama tržišta rada i zahtjevima poslodavaca. Neki su od kurikuluma ostali bez prolazne ocjene, pa je tako za smjer komercijalista ocijenjeno da mu nedostaju suvremene metode i praktični rad, a kvalifikacija na tržištu rada “nije relevantna”. Na doradu je poslan kurikulum kozmetičara i šumara, dok tehničar tjelesne zaštite nije našao svoje mjesto u školama pa je evaulacija izostala.
Baš se stručno usavršavanje, zajedno s manjkom opreme i prostora, pokazalo slabom točkom pri uvođenju novih kurikuluma. I učenici se žale na premalo stručne literature, jer se u projekt išlo bez udžbenika i nastavnih materijala. Učenici nisu sigurni, pokazala je anketa, raste li im zbog novih programa konkurentnost na tržištu rada, omogućuje li im stjecanje potrebnih kompetencija, a u školama ne nalaze poticajno i motivirajuće okruženje. Kako bilo, u školama koje nove kurikulume uvrste u svoju ponudu, bit će bitno više istraživačko-projektne nastave, rada u skupinama, izvanučioničke i praktične nastave.
Poslodavci kadrove školovane prema novim kurikulumima željno očekuju. Škole u kojima djecu uče turpijanju i DOS-u postat će prošlost, a poslodavci očekuju da Vlada čim prije pronađe novac za osuvremenjivanje preostalih kurikuluma, piše Novi list.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
