Apel hrvatskih poslodavaca Vladi: Ne podižite minimalac ako želite sačuvati radna mjesta

S konferencije za medije u sjedištu HUP-a poručeno je da treba prestati s umjetnim i naglim povećanjem troška rada, jer profitabilnost po zaposlenom u Hrvatskoj ostaje znatno ispod prosjeka EU-a, što otežava ulaganja u produktivnost i razvoj.

Predsjednik HUP-a Mislav Balković je poručio da se trenutni gospodarski rast može nastaviti samo uz ozbiljne investicije iz privatnog sektora, a da bi do njih došlo tvrtkama je "potreban prostor".

Naime, kako upozoravaju poslodavci, kao posljedica niske produktivnosti investicije u privatnom sektoru lani su praktički prestale rasti, odnosno rast je iznosio tek 0,4 posto.

Stoga, Balković smatra da bi jedna godina "zastoja" sa "strelovitim" podizanjem minimalne plaće svima bila korisna, dok bi se u budućnosti kod određivanja "minimalca" trebali slijediti najbolji europski primjeri, u vidu i automatske indeksacije vezane uz inflaciju i produktivnost, čime bi se i institut usklađivanja "minimalca" depolitizirao.

Suprotno uvjerenju javnosti da kompanije izvlače rekordnu dobit i slabo plaćaju radnike, realnost je, ističu HUP-ovci, sasvim drugačija. Mnoge industrijske tvrtke zbog prebrzog rasta troška rada posluju na nuli ili s minimalnim profitnim maržama pa su u dijelovima proizvodne industrije već počela opuštanja.

"Ako se trend nekontroliranog rasta plaća nastavi, riskiramo zatvaranje tisuća radnih mjesta i pad konkurentnosti izvoznog sektora. Predlažemo stoga jednogodišnju odgodu povećanja minimalne plaće, kao i to da se promjena minimalne plaće u budućnosti uredi jasnom i predvidljivom formulom, a ona bi je automatski, bez pritiska, iz godine u godinu usklađivala s inflacijom i rastom produktivnosti, baš kao što to čine brojne europske zemlje", rekao je Mislav Balković, predsjednik HUP-a.

"Minimalna plaća se udvostručila"

Profitabilnost hrvatskih tvrtki niža je od prosjeka EU-a za 55 posto, a dobit koju ostvaruju nije dovoljna za daljnji rast plaća i za nužno investiranje u proizvodne kapacitete i tehnologiju, posebno u radno intenzivnim tvrtkama u prerađivačkoj industriji, onima koje zapošljavaju preko dvjesto tisuća radnika. Investicije privatnog sektora rasle su samo 0,4 posto u 2024., što pokazuje da su gotovo sve nove investicije zapravo zaustavljene.

S druge strane, ističu u HUP-u, ukupna primanja po zaposlenom povećala su se najviše u Uniji, rekordnih 72 posto, odnosno umanjeno za stopu inflacije realno 42 posto, a minimalna plaća gotovo se udvostručila - rasla je čak 92 posto u samo pet godina.

S obzirom da Vlada obično u ovo doba godine donosi odluku o iznosu minimalne plaće za iduću godinu, Balković je rekao da su zbog toga i sazvali današnju konferenciju. "Ideja nam je apelirati na odgovornost, razum i to da probamo preispitati model na kojem smo do sada funkcionirali", izjavio je.

Gašenje radnih mjesta

Inače, prema nedavnoj anketi, Vladino planirano povećanje minimalne bruto plaće s 970 na 1.250 eura do 2028. godine za 16 posto članica HUP-a bi značilo zatvaranje radnih mjesta, dok još 32 posto tvrtki kaže da bi teško izdržalo takvo povećanje te da bi ono negativno utjecalo na ulaganja. Situacija je još ozbiljnija kada je riječ samo o prerađivačkoj industriji, gdje svako četvrto poduzeće odgovara da "neće izdržati i da će zatvarati radna mjesta", dok ih je još 43 posto reklo da bi teško prebrodilo takav rast "minimalca".

Balković je rekao i da bi u slučaju ostvarenja Vladinih najava podizanja minimalne plaće do 2028. godine otprilike bilo ugroženo dvostruko više radnih mjesta od onih za koje se trenutno isplaćuje minimalna plaća.

Naime, kako je upozorio, podizanje minimalne plaće ima efekt i na rast ostalih plaća u poduzeću, što je i veći problem od samog podizanja "minimalca".

Uz napomenu da poslodavci sudjeluju u radu povjerenstva za minimalnu plaću, glavna direktorica HUP-a Irena Weber je rekla da se još uvijek vode pregovori i još se ne zna koliko će iznositi "minimalac" od iduće godine.

Minimalna plaća od 2019. skočila za 92 posto

Inače, HUP je u proteklo vrijeme u više navrata upozoravao na negativne efekte podizanja minimalne plaće, ističući i da je posljednjih godina rast plaća bitno veći od rasta produktivnosti, čime hrvatsko gospodarstvo postaje nekonkurentno.

Tako, kako je istaknuo glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić, Hrvatska u Uniji u zadnjih pet godina prednjači po ukupnom rastu primanja, dok je samo minimalna plaća od 2019. skočila za 92 posto, čime se Hrvatska nalazi na drugom mjestu od zemalja Unije. S druge strane, profitabilnost po zaposlenom u Hrvatskoj je dvostruko manja nego u EU, pri čemu je Hrvatska "prvak" EU-a prema raskoraku u rastu profitabilnosti i rastu minimalne plaće.

Dapače, produktivnost je pala u prošloj godini, a pad je nastavljen i u ovoj, dok je, s druge strane, rast neto marže prije poreza u 2024. u odnosu na godinu ranije "mizerno" porastao, s 5,5 na 5,9 posto, što je daleko ispod prosjeka poduzeća u Uniji, upozoravaju poslodavci.

Iz HUP-a su između ostalog istaknuli i da je masa plaća u državnom sektoru skočila 58 posto u zadnje dvije godine te trenutno doseže 12,3 milijarde eura ili 13 posto BDP-a, čime je Hrvatska po udjelu mase plaća iz državnog proračuna u BDP-u blizu daleko razvijenijih Danske i Finske.

Ističu i da je Hrvatska jedna od rijetkih članica EU-a u kojoj je prosječna plaća u javnom sektoru viša nego u privatnom sektoru. Također, skreću pažnju i na to da podizanje plaća uvelike generira rast inflacije.

Najviše pogođeni radno intenzivni sektori

Podizanje "minimalca" najviše pogađa radno intenzivne sektore, pa su tako okupljene novinare sa situacijom u svojim industrijama upoznali predsjednik HUP-Udruge tekstilne i kožne industrije Marijan Batina, dopredsjednik HUP-Udruge metalne industrije Zoran Uranjek i član izvršnog odbora Udruge drvne i papirne industrije Goran Petranović.

Batina je član Uprave tvrtke Boxmark Leather, koja između ostalog proizvodi kožne navlake za autoindustriju, a otkrio je da će prosječna primanja radnika u toj tvrtki u 2025. iznositi oko 1200 eura. Pritom ovogodišnji rast "minimalca" predstavlja trošak za tvrtku od oko 1,5 milijuna eura, pri čemu je izrazito teško i nemoguće, s obzirom na dugoročne ugovore, te troškove "preliti" u rast cijena proizvoda.

Rekao je i da je tvrtka posljednjih godina, kako bi mogla isplatiti plaće radnicima, bila prisiljena i prodati dva pogona, kao i smanjiti broj radnika.

Iznesen je i podatak da je neto marža prije poreza u djelatnosti tekstila, odjeće i kožnih proizvoda u 2024. iznosila 1,1 posto. Slično je i u djelatnosti prerade drva i proizvodnje papira, koja lani bilježi maržu od jedan posto, pri čemu je Petranović, koji je i financijski direktor delničke tvrtke RST Pellet, upozorio na vrlo teško stanje u drvnom sektoru, rekavši i da bi daljnje povećanje "minimalca" dodatno urušilo profitabilnost i investicije u sektoru.

Uranjek, član Uprave metalske tvrtke Harburg - Freudenberger iz Belišća, također je upozorio da preveliki rast minimalne plaće posljednjih godina ugrožava konkurentnost tvrtke.

Kompanije je tako 2022. uložila 13 milijuna eura u novi pogon s vrhunskom tehnologijom, uz plan dodatnog zapošljavanja 130 radnika. No, zbog velikog rasta plaća u kratkom razdoblju i nemogućnosti nošenja s konkurencijom je relativno brzo, krajem prošle godine, donesena odluka o gašenju cijelog pogona, a strojevi su prebačeni u Poljsku. Pogon danas "zjapi" prazan, a Uranjek upozorava da prijeti i daljnje seljenje proizvodnje iz Hrvatske.

Inače, HT Belišće proizvodi strojeve za proizvodnju automobilskih guma, a kupci su joj kompanije poput Michelina, Goodyeara i Pirellija. Ujedno je i jedan od najvećih poslodavaca u Osječko-baranjskoj županiji, a trenutno broji oko 600 radnika, dok ih je lani bilo više od 700.