Europu trese nezapamćena stambena kriza: Bruxelles odlučio reći 'dosta', evo što predlažu

Od Lisabona do Tallinna Europljani su preplavljeni naglim rastom cijena stanova i kuća. Ovoga tjedna Bruxelles namjerava nešto poduzeti.

"Ovo je stvarna kriza", rekao je europski povjerenik za stanovanje Dan Jorgensen u razgovoru za POLITICO, uoči odobrenja prvog Plana EU-a za priuštivo stanovanje. „I nije dovoljno samo govoriti o tome.“

U tom smislu, paket mjera trebao bi osloboditi javna sredstva za izgradnju novih domova, pratiti špekulacije na tržištu nekretnina te regionalnim i lokalnim vlastima dati alate za obuzdavanje kratkoročnog najma koji pridonosi nestašici stanova.

„Plan će biti kombinacija konkretnih mjera na razini EU-a i preporuka koje države članice mogu primijeniti“, rekao je Jorgensen, dodajući da Europska komisija želi nacionalnim, regionalnim i lokalnim vlastima dati mogućnosti za stvarne promjene na terenu — bez prekoračenja svojih ovlasti u području u kojem formalno nema nadležnost.

„Ovo je stvaran problem koji pogađa milijune ljudi, a nečinjenje ide na ruku desnim populistima“, upozorio je Jorgensen, navodeći ultranacionalističke stranke koje su nezadovoljstvo zbog previsokih cijena stanovanja iskoristile za velike izborne uspjehe u zemljama poput Nizozemske i Portugala.

„EU se dosad ovdje uglavnom nije snažno uključivao“, dodao je. „To se mora promijeniti.“

Novac, alati i transparentnost

Najkonkretnija mjera koja će biti predstavljena ovoga tjedna jest izmjena pravila o državnim potporama kako bi se nacionalnim vladama olakšala izgradnja priuštivog stanovanja.

Države članice godinama se žale da javni novac mogu koristiti isključivo za stanovanje namijenjeno obiteljima s niskim prihodima. S obzirom na to da se danas i pripadnici srednje klase sve teže nose s troškovima stanovanja, nova pravila omogućit će korištenje sredstava za sve skupine koje su istisnute s tržišta nekretnina.

Paket će također nacionalnim, regionalnim i lokalnim vlastima dati alate za reguliranje turističkih apartmana koji pogoršavaju nestašicu stanova u gradovima poput Barcelone, Firence i Praga.

"Nisam na strani onih koji pozivaju na potpunu zabranu kratkoročnog najma“, pojasnio je Jorgensen, dodajući da su takve platforme putnicima omogućile drukčije iskustvo Europe, a nekim obiteljima osigurale dodatni prihod. No model je rastao brzinom „kakvu nitko nije mogao zamisliti — u nekim izrazito opterećenim područjima kratkoročni najam čini i do 20 posto stambenog fonda“. Pretvorio se u „stroj za zarađivanje novca, umjesto onoga što je izvorno trebao biti“.

Povjerenik je naglasio da će konačnu odluku o korištenju tih alata donositi nacionalne, regionalne i lokalne vlasti. „Nećemo nikoga prisiljavati ni na što“, rekao je. „Ako smatrate da je sadašnje stanje u redu, možete ga zadržati.“

Po prvi put, jedan apstraktniji dio paketa bavit će se i špekulacijama na tržištu nekretnina.

Iako ističe da "nije protiv toga da ljudi zarađuju novac", Jorgensen je rekao da se europski stambeni fond sve češće tretira poput „zlata, Bitcoina ili drugih investicija čija je jedina svrha zarada“ — pristup koji zanemaruje ključnu društvenu ulogu stanovanja. „Imati krov nad glavom, pristojan dom… to je ljudsko pravo“, naglasio je.

Kao početni korak, ovotjedni paket predložit će da EU prati razmjere špekulacija i utvrdi koliko je problem raširen. Ipak, Jorgensen priznaje da bi korištenje tih podataka za konkretne mjere protiv financijalizacije tržišta moglo biti teško. „Iako nitko zapravo ne tvrdi da problem ne postoji, postoji politički sukob oko toga je li on dobar ili loš“, rekao je. Dodao je da je regulacija nužna za pravilno funkcioniranje jedinstvenog tržišta.

Pitanje nadležnosti

Stambeni paket Komisije uključivat će i novu strategiju gradnje, s ciljem smanjenja birokracije i stvaranja zajedničkih standarda, kako bi se građevinski materijali proizvedeni po konkurentnim cijenama u jednoj državi članici mogli lako koristiti u projektima stanogradnje u drugoj.

Osim toga, planira se i rješavanje potreba više od milijun beskućnika u Europi, od kojih mnogi nisu državljani zemalja u kojima žive na ulici. „Želimo razmotriti koja prava imaju i kako se ta prava poštuju“, rekao je Jorgensen. „Riječ je o ljudima s potrebama, o osobama koje zaslužuju našu pomoć i suosjećanje.“

Povjerenik je objasnio da je složenost stambene krize zahtijevala „holistički“ pristup, zbog čega je surađivao s izvršnim potpredsjednicama Teresom Riberom i Roxanom Mînzatu, kao i s povjerenikom za unutarnje tržište Stéphaneom Séjournéom i povjerenicom za digitalna pitanja Hennom Virkkunen, među ostalima.

Naglasio je i da paket ne predstavlja pokušaj preuzimanja ovlasti od strane Komisije te da su nacionalne, regionalne i lokalne vlasti i dalje u najboljoj poziciji za rješavanje mnogih aspekata krize. „Ali“, dodao je, „postoje područja u kojima dosad nismo učinili ništa, a možemo učiniti nešto.“

Iako će se velik dio plana sastojati od preporuka koje države članice neće morati obvezno provoditi, Jorgensen je upozorio da ih se ne smije ignorirati. Komisija nudi rješenja, rekao je, a „donositelji odluka morat će odgovarati svojim građanima ako ne učine nešto što je očito da mogu učiniti“.

„Obični građani iskoristit će svaku priliku da iskažu svoje zahtjeve, bilo na lokalnim, nacionalnim ili europskim izborima“, zaključio je Jorgensen. „S poštovanjem poručujem donositeljima odluka diljem Europe: ili će ovaj problem shvatiti ozbiljno, ili će morati prihvatiti da će vlast prepustiti populistima.“