Bruto domaći proizvod (BDP) mogao bi ove godine realno porasti za 2,6 posto, a u 2024. godini za tri posto, dok bi inflacija nakon ovogodišnjih 8,4 posto u idućoj godini mogla usporiti na četiri posto, najnovije su procjene Hrvatske narodne banke (HNB) objavljene u utorak na godišnjem brifingu za novinare.
Time je HNB revidirao procjene rasta hrvatskog gospodarstva na niže za ovu, a na više za iduću, dok je procjena rasta inflacije snižena za obje godine.
Naime, zadnje procjene o kretanju BDP-a HNB je iznio sredinom rujna, kada je za 2023. prognozirao gospodarski rast od 2,9 posto, a 2,6 posto u 2024. godini.
Prema toj ranijoj prognozi, rast inflacije mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u ovoj godini procijenjen je na 8,8 posto, a 4,7 posto u idućoj godini.
Kako piše u sažetku HNB-ovih makroekonomskih projekcija, dok je oporavak u europodručju odgođen za početak iduće godine, za Hrvatsku se očekuje nešto snažniji rast. Naime, BDP bi na razini cijelog europodručja trebao u 2023. porasti za 0,6 posto, a u 2024. za 0,8 posto.
Pritom očekivani rast u Hrvatskoj odražava jačanje osobne potrošnje, koja bi nakon 2,9 posto u ovoj u 2024. trebala ubrzati na 3,9 posto, prognoze su središnje banke.
Inflacija u Hrvatskoj u ovoj godini je niža od očekivanja unatoč višim cijenama energije, dok se u idućoj godini očekuje niža inflacija cijena svih komponenata.
Kada je riječ o eurozoni, inflacija bi u 2023. trebala iznositi 5,4 posto, a u 2024. 2,7 posto, pri čemu iz HNB-a ističu da je povišeni inflacijski diferencijal prema europodručju sve više rezultat upravo inflacije cijena energije.
No, kumulativni porast inflacije veći je u zemljama središnje i istočne Europe, dodaju iz HNB-a.
Nakon snažnog pada prosječne stope inflacije u Hrvatskoj u 2024. godini na četiri posto, u 2025. bi trebala biti dosegnuta i ciljana razina od oko dva posto, rekao je Vujčić.
Upitan uključuje li prognozirani rast inflacije u idućoj godini očekivanje nastavka Vladinih mjera ograničavanja cijena energenata, guverner je rekao da su cijene energije već značajno pale, nastavak tog trenda se očekuje i u idućoj godini, pa da se i mjere povuku, to ne bi trebalo imati nikakav značajan utjecaj na stopu inflacije.
Rast realnih plaća u 2023. za 5,7 posto, a u 2024. za 3,6 posto
Nastavit će se i povoljna kretanja na tržištu rada, uz kontinuirani pad stope nezaposlenosti i rast stope zaposlenosti, kao i nastavak trenda rasta realnih plaća, koje su lani pale uslijed snažnog rasta inflacije. U ovoj godini se tako očekuje rast realnih plaća za 5,7 posto, a u idućoj za 3,6 posto, izvijestio je Vujčić.
Kamatne stope u Hrvatskoj u ovom trenutku su na razini eurozone kada je riječ o novougovorenim kreditima poduzeća, nešto malo su niže na stambene kredite, a puno niže kada se promatraju nenamjenski gotovinski krediti.
“Ako gledamo stanje kredita, onda je ta razlika znatno izraženija, prvenstveno što se tiče stambenih kredita, gdje su kamatne stope porasle znatno niže nego u eurozoni, međutim to nije posljedica monetarne politike i viška likvidnosti, već prvenstveno desetogodišnjeg procesa zaštite potrošača”, istaknuo je Vujčić.
Naime, u Hrvatskoj je 70 posto kredita ugovoreno s fiksnom kamatnom stopom, a od 30 posto koji nisu, od njih je dvije trećine vezano za Nacionalnu referentnu stopu (NRS), a trećina za EURIBOR, čija brzina stopa rasta je ograničena zakonom o potrošačkom kreditiranju. “To sve dovodi do toga da je u tom segmentu došlo do značajno manjeg rasta kamatnih stopa no u eurozoni”, izjavio je Vujčić.
Početak smanjenja kamatnih stopa ESB-a može se očekivati u “nekom trenutku iduće godine”
Europska središnja banka (ESB) je zaustavila ciklus podizanja kamatnih stopa, a ukoliko se i danas predstavljene projekcije za eurozonu i realiziraju, onda bi to značilo da je monetarna politika u dovoljno restriktivnom teritoriju i da ne zahtijeva daljnje povećanje kamatnih stopa, rekao je Vujčić.
Smatra da je još prerano govoriti kada će se kamatne stope početi smanjivati, no ukoliko se projekcije ostvare, početak tog trenda može se očekivati u “nekom trenutku iduće godine”.
“Ljeto iduće godine je neko razdoblje kada bi trebali imati dovoljno informacija da znamo jesu li naša očekivanja o kretanju inflacije bila ispravna”, dodao je Vujčić.
U pogledu inozemne pozicije Hrvatske, ona se nastavlja poboljšavati, a kako je istaknuo guverner, “postojani suficit” na tekućem i kapitalnom računu platne bilance prvenstveno proizlazi iz tri faktora – pada neto uvoza energenata, angažiranja sredstava EU-a te dobrih ostvarenja u izvozu usluga, to jest turizmu.
“Financijski rezultat HNB-a neće biti negativan”
Banke svoje viškove likvidnosti pohranjuju kod središnje banke, pri čemu im se na ta sredstva obračunava kamata po referentnoj stopi ESB-a za prekonoćni depozit, koja trenutačno iznosi četiri posto.
Stoga, Vujčić je rekao da se može očekivati da će rezultati središnjih banaka, biti “pogođeni” visokim iznosima koje na ime kamata moraju plaćati bankama. “Od središnje banke do središnje banke situacija je drugačija, mi ne spadamo u one koji imaju tu preveliki trošak u odnosu na druge”, izjavio je Vujčić.
Dodao je da će točne rezultate poslovanja HNB objaviti iduće godine, no i procijenivši da taj financijski rezultat ipak neće biti negativan.
Od početka 2023. godine do 30. studenoga bankama u Hrvatskoj je po toj osnovi isplaćeno oko 429 milijuna eura, a predviđa se da će iznos za cijelu ovu godinu iznositi oko 478 milijuna eura.
Banke su ostvarile velike viškove likvidnosti i samim ulaskom Hrvatske u eurozonu, s obzirom da se u njoj primjenjuje stopa minimalnih pričuva od jedan posto, dok je prije toga ta stopa iznosila devet posto.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!