Hoće li Šveđani promijeniti stav prema euru?

Za razliku od Danske nije se formalno izuzela

Odricanje od vlastite valute bilo bi suprotno desetljećima švedskog razmišljanja o odnosu prema Europi, prema kojem je nacionalna kontrola nad krunom ključan alat za upravljanje gospodarstvom.

Švedska nikada nije osigurala formalno izuzeće od monetarne unije, poput Danske, no referendum iz 2003. godine, na kojem se većina građana izjasnila protiv eura, značio je da ni Bruxelles ni Frankfurt nikada nisu snažno gurali to pitanje.

No, kao što je ruska invazija na Ukrajinu potaknula tradicionalno neutralnu Švedsku da se pridruži NATO-u, tako i nepredvidiva trgovinska politika američkog predsjednika Donalda Trumpa mijenja raspravu o monetarnom suverenitetu.

Ministrica financija Elisabeth Svantesson u utorak je u parlamentu rekla da će njezina Umjerena stranka, ostane li na vlasti nakon rujanskih izbora, osnovati stručno povjerenstvo koje će analizirati prednosti i nedostatke uvođenja eura.

„Donositelji odluka mogu strahovati da bi u ozbiljnoj krizi — primjerice u slučaju vojne eskalacije u baltičkoj regiji ili velikih globalnih potresa — kruna mogla vrlo brzo snažno oslabjeti, s teškim posljedicama za gospodarstvo“, rekao je za POLITICO glavni ekonomist EFG Banke Stefan Gerlach.

Kruna izgubila 20 posto vrijednosti

Švedska kruna u posljednjih je deset godina izgubila više od 20 posto vrijednosti u odnosu na euro, prije nego što se posljednjih mjeseci djelomično oporavila. Nagli pad izazvan geopolitičkim napetostima mogao bi prisiliti švedsku središnju banku, Riksbank, da naglo povisi kamatne stope kako bi spriječila rast cijena, što bi gospodarstvo moglo gurnuti u ozbiljnu krizu.

Riksbank je nakon redovite sjednice u četvrtak poručila da se njezina ukupna procjena gospodarskih izgleda nije promijenila od prosinca, ali da su „nedavni događaji, osobito u vezi s američkom trgovinskom i vanjskom politikom, proširili raspon mogućih budućih scenarija“.

Dodali su da je švedsko gospodarstvo zasad pokazalo otpornost, ali i upozorili da se raspoloženje kućanstava i poduzeća može brzo pogoršati.

Vaganje rizika vanjske krize nasuprot riziku eurozone

Hoće li ti faktori biti dovoljni da promijene švedski stav prema euru, ostaje neizvjesno, smatra Gerlach, upozoravajući na duboko ukorijenjeno nepovjerenje prema načinu upravljanja eurozonom i strah od sudjelovanja u budućim sanacijama država članica.

„Političari će vagati rizik vanjske krize nasuprot riziku nove krize eurozone“, rekao je Gerlach.

Javno mnijenje i dalje je suzdržano. Prema istraživanju Eurobarometra, samo 39 posto Šveđana prošle je godine smatralo da je zemlja spremna za uvođenje eura — sedam postotnih bodova više nego prije deset godina. Taj bi se udio mogao dodatno povećati ako međunarodne napetosti zaprijete stabilnosti krune.

Nedavni ulazak Bugarske u eurozonu ostavio je Češku, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku i Švedsku kao posljednje zemlje koje još nisu uvele euro, iako su to pravno obvezne učiniti nakon ispunjavanja određenih ekonomskih kriterija. Neke zemlje, poput Poljske, svjesno izbjegavaju te kriterije kako bi zadržale vlastitu valutu.

„Naše gospodarstvo stoji znatno bolje od većine onih koje su uvele euro“, rekao je poljski ministar financija Andrzej Domański za Financial Times. Taj se argument, međutim, ne odnosi nužno na Švedsku, čije je gospodarstvo manje i osjetljivije na globalne šokove.

Trumpovo zanimanje za Grenlanda kao faktor

Trumpovo zanimanje za Grenland, koji je pod kontrolom danske — i Švedskoj bliske — saveznice, možda je već dodatno pomaknulo javno mnijenje prema euru, rekao je za POLITICO švedski ekonomist Lars Calmfors.

Calmfors je 1996. vodio posljednje stručno povjerenstvo koje je analiziralo uvođenje eura. No, u izvješću objavljenom u prosincu ustvrdio je da danas koristi uvođenja eura — poput dublje integracije trgovine, veće ekonomske stabilnosti i geopolitičkog usklađivanja — nadmašuju gubitak samostalne monetarne politike.

Čak i ako novo povjerenstvo preporuči uvođenje eura, taj bi proces trajao godinama, upozorila je ministrica Svantesson, što je i politički nužno kako bi se zadržala potpora Švedskih demokrata, desno-populističke stranke koja se snažno protivi euru.

No, u sadašnjem nestabilnom okruženju, prema Gerlachu, javno se mnijenje može brzo promijeniti.

„Jedan ruski dron u švedskom zračnom prostoru mogao bi biti dovoljan“, zaključio je.