Hrvatska gospodarska komora imenovala energetski događaj godine

Tržištu i gospodarstvu, kako su naveli, NECP je dao jasniji signal kamo se hrvatska energetika kreće i u kojem se vremenskom horizontu očekuju ključne promjene.

"Energetski sektor traži predvidivost, a NECP je ozbiljan korak prema tome da se investicije u obnovljive izvore, mrežu i nove tehnologije planiraju dugoročno, a ne stihijski", kazala je direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac.

Ključno će biti, pojasnila je, i kako će plan provoditi operatori elektroenergetskih mreža, ali bez tog okvira provedba uopće ne bi bila moguća.

Sve veći potencijal solarne energije

Drugi važan događaj koji se po broju glasova članica pokazao jednako važnim kao i NECP je prelazak granice od 1 gigavata (GW) instalirane solarne snage. Time je solarna energija u Hrvatskoj, iz višegodišnje faze sporijeg razvoja, prešla u izvor energije koji ima sve veći potencijal za pokrivanje potreba za električnom energijom, istaknuto je.

To je dokaz interesa građana i poduzetnika, ali i potvrđuje da se obnovljivi izvori, unatoč ograničenjima mreže i administracije, ipak uspijevaju razvijati, osobito na distribucijskoj mreži koja ima kapaciteta za prihvat elektrana, naveli su iz HGK.

Kao treći najvažniji energetski događaj godine su izdvojili daljnje jačanje sigurnosti opskrbe kroz plinsku i LNG infrastrukturu,  u što su uložene stotine milijuna eura.  

Članice pozdravljaju sve izraženije otvaranje teme geotermalne energije. "Iako geotermalni projekti još nisu masovno realizirani, 2025. godina pokazala je da se o tom potencijalu počinje ozbiljnije razmišljati, ne samo kao o obnovljivom izvoru, nego i kao stabilnom, baznom izvoru energije koji može imati važnu ulogu u budućem energetskom "miksu", osobito za toplinarstvo u gradovima", istaknuli su.

"Vjerujemo da će se snažan rast kapaciteta u  sunčanim elektranama nastaviti, uz prateće baterijske pohrane, što je tehnologija koja dolazi i ima kapacitet povećati korištenje zelene energije", kazala je Šćulac.

Plinacro, kako je rekla, nastavlja investicije, a LNG terminal sada ima još veći kapacitet, što odlično pozicionira Hrvatsku, energetski i geopolitički.

U 2026. očekuju da će konačno biti poznata cijena priključenja novih elektrana na mrežu. "Dobre zakonodavne temelje imamo - možemo  graditi na njima i napredovati",  istaknula je.

U 2026. iz riječi u djela - iz okvira u projekte

"Ako je 2025. donijela jasnije okvire, 2026. će vrlo vjerojatno biti godina u kojoj će se pokazati koliko smo spremni te okvire pretvoriti u konkretne projekte. Glavni izazovi bit će operativni, a ne deklarativni", poručio je potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš.

Anketa među članicama detektirala je i ključne izazove za 2026. Ciljevi NECP-a su postavljeni ambiciozno, ali 2026. će jasno pokazati postoje li dovoljni kapaciteti - od mreže, preko administracije, do stručne radne snage - da se ti ciljevi ostvare u predviđenim rokovima.

Drugi veliki izazov odnosi se na elektroenergetsku mrežu. Rast solara i drugih obnovljivih izvora, kako su naveli, već sada stvara pritisak na sustav, a u 2026. bi ograničenja priključenja mogla postati jedno od glavnih "uskih grla" energetske tranzicije.

Treći izazov bit će trošak tranzicije za gospodarstvo. Ulaganja u dekarbonizaciju, prilagodbu poslovanja i nove tehnologije sve će se snažnije osjećati, posebno u energetski intenzivnim sektorima, što otvara pitanje konkurentnosti.

"Priuštive cijene energije pitanje su nacionalnog gospodarskog interesa"

Geotermalna energija nosi i dodatni izazov, a iako potencijal postoji, ključna pitanja u 2026. bit će kako ubrzati istraživanja, smanjiti investicijski rizik i osigurati regulatorni okvir koji će omogućiti da se taj potencijal počne stvarno koristiti, a ne ostane samo na razini planova.

"Priuštive i stabilne cijene energije pitanje su nacionalnog gospodarskog interesa", kazao je Radoš napominjući kako Hrvatska mora voditi energetsku politiku koja štiti gospodarstvo, radna mjesta i konkurentnost poduzeća.

Energetska tranzicija po njemu treba biti odgovorna i postupna, uz kompromis između razvoja obnovljivih izvora i sigurnosti opskrbe. "Ne smijemo dopustiti da teret promjena padne na gospodarstvo ili ugrozi razvoj u energetskom sektoru. U 2026. očekujemo snažniji fokus na domaću proizvodnju energije i veću predvidljivost tržišta kako bi energija bila pouzdan oslonac razvoja hrvatskog gospodarstva", rekao je Radoš.