Jaz se produbljuje: K-ekonomija stvara siromašnije i gladnije

Istraživači upozoravaju da se problem ne svodi samo na inflaciju, već i na stagnaciju prihoda. Plaće su u 2024. porasle tek 1,3 posto, dok je inflacija iznosila 2,9 posto, što je dodatno smanjilo kupovnu moć mnogih obitelji.

Posebno opterećenje predstavljaju troškovi stanovanja, zdravstva i skrbi za djecu, nad kojima kućanstva imaju malo kontrole.

Zbog manjka novca mnoge obitelji prisiljene su preskakati obroke, odgađati liječničke preglede ili se dodatno zaduživati.

Istraživanje pokazuje da bi povećanje životnih troškova za samo 1.000 dolara godišnje dodatnih tri milijuna kućanstava gurnulo preko granice financijske održivosti, javlja američki javni radio NPR.

Nesigurna opskrba hranom

Kratkotrajno poboljšanje zabilježeno je tijekom pandemije, kada su državne potpore i stimulativne isplate privremeno povećale prihode građana. No nakon ukidanja pomoći i novog vala inflacije financijska situacija ponovno se pogoršala.

Dodatnu zabrinutost izazivaju najnoviji podaci. Cijene goriva porasle su za 50 posto od početka rata s Iranom, dok je godišnja inflacija u travnju dosegnula 3,8 posto.

Istodobno, istraživanje Njujorške podružnice američke središnje banke pokazalo je da je nesigurnost u opskrbi hranom dosegnula najvišu razinu od pandemijske 2020. godine.

K-ekonomija i preniske satnice

Analiza također ukazuje na sve izraženije razlike među građanima. Primanja kućanstava s višim prihodima u posljednjih godinu dana porasla su oko šest posto, dok su plaće radnika s nižim primanjima povećane tek 1,5 posto. Ekonomisti takav trend nazivaju "K-ekonomijom“, u kojoj bogati postaju još bogatiji, dok financijski pritisak na kućanstva s nižim prihodima nastavlja rasti.

Prema procjenama Brookingsa, gotovo 38 milijuna kućanstava moglo bi lakše podmirivati osnovne troškove kad bi plaće porasle za 10 dolara po satu. No to je teško ostvarivo u zemlji u kojoj je savezna minimalna satnica i dalje 7,25 dolara, bez promjena još od 2009. godine.