Hepatolozi upozoravaju da ovo piće uništava jetru više nego što ljudi misle, a prodaje se kao dijetalno i bez šećera

A možda bi trebalo biti drukčije. Jetra je najveći unutarnji organ u ljudskom tijelu. Regulira metabolizam, sudjeluje u detoksikaciji organizma i ima ključnu ulogu u imunitetu. Pretvara hranjive tvari u energiju, uklanja toksine i predstavlja prvu liniju obrane od štetnih tvari i patogena koji ulaze kroz probavni sustav. Bez funkcionalne jetre čovjek ne može živjeti, piše nova.rs.

Većina ljudi zna da pretjerana konzumacija alkohola ozbiljno oštećuje jetru. Gastroenterologinja i hepatologinja doktorica Neha Džakete iz Sveučilišnog medicinskog sustava Maryland potvrđuje da alkohol može dovesti do ozbiljnih bolesti jetre.

Međutim, alkohol nije jedini problem. Jedna od najvećih prijetnji zdravlju jetre danas je metabolička disfunkcija povezana s masnom jetrom, poznata kao MASLD, ranije nazvana nealkoholna masna bolest jetre. Ovo stanje nastaje kada se mast nakuplja u jetri, što s vremenom može izazvati upalu i ozbiljna oštećenja.

Liječnici upozoravaju da gazirana pića, posebno ona puna šećera, predstavljaju jedan od najpodcjenjenijih uzroka problema s jetrom.

„Od svih prehrambenih navika o kojima razgovaram s pacijentima, redovita konzumacija gaziranih pića je ona čiji se utjecaj na jetru najviše podcjenjuje. Ljudi obično razmišljaju o debljanju ili kvarenju zuba, ali rijetko tko pomisli na jetru“, kaže doktorica Treta Purohit, gastroenterologinja i hepatologinja iz centra Oshi Health.

Prema njezinim riječima, glavni problem je kukuruzni sirup bogat fruktozom, koji se nalazi u velikom broju gaziranih pića.

Doktorica Džakete objašnjava da upravo fruktoza potiče nakupljanje masti u jetri i povećava rizik od inzulinske rezistencije.

„Glukoza se raspoređuje po tkivima cijelog tijela i njome upravlja inzulin. Fruktoza funkcionira drukčije. Ona gotovo izravno odlazi u jetru, gdje se velik dio pretvara u mast. S vremenom dolazi do upale i stvaranja ožiljnog tkiva“, objašnjava doktorica Purohit.

Ona upozorava da se masna jetra može razviti čak i kod ljudi koji nemaju izražen višak kilograma.

Znanstvena istraživanja dodatno potvrđuju zabrinutost stručnjaka. Jedna velika meta-analiza koja je obuhvatila više od 35.000 ljudi pokazala je da čak i manje od jednog gaziranog pića tjedno povećava rizik od masne jetre za 14 posto. Kod osoba koje piju sedam ili više pića tjedno, rizik raste čak 53 posto.

Drugo istraživanje pokazalo je da osobe koje konzumiraju najmanje jedno zaslađeno piće tjedno imaju više nego dvostruko veći rizik od razvoja masne jetre u usporedbi s ljudima koji ne piju gazirana pića.

Što je s „diet“ gaziranim pićima?

Mnogi vjeruju da su dijetalna gazirana pića sigurnija alternativa, ali stručnjaci kažu da situacija nije tako jednostavna.

Hepatolozi objašnjavaju da zasad nema čvrstih dokaza da dijetalna pića izravno izazivaju masnu jetru, ali postoje neizravni načini na koje mogu pridonijeti problemu.

Doktorica Džakete navodi da pojedina istraživanja povezuju redovitu konzumaciju umjetnih zaslađivača s povećanjem tjelesne težine i jačim željama za slatkišima.

Doktorica Purohit dodaje da tijelo prirodno povezuje sladak okus s dolaskom kalorija. Kada slatkoća dolazi bez kalorija, ta prirodna veza se s vremenom remeti pa organizam slabije regulira osjećaj sitosti i unos hrane.

Postoje i dokazi da umjetni zaslađivači mogu promijeniti ravnotežu bakterija u crijevima, što utječe na metabolizam i može povećati rizik od inzulinske rezistencije i pojačanog apetita.

Dobra vijest je da stručnjaci ne smatraju da povremeno uživanje u gaziranom piću predstavlja ozbiljan problem. Problem nastaje kada ono postane svakodnevna navika.

Ako netko redovito pije gazirana pića, liječnici preporučuju da obična zaslađena pića zamijeni barem dijetalnim verzijama, a još bolja opcija je gazirana voda bez dodatnog šećera.

„Gazirana voda nema fruktozu, nema umjetne zaslađivače i nema otvorena pitanja o njezinu utjecaju na jetru. Mjehurići sami po sebi ne utječu na jetru“, objašnjava doktorica Purohit.

Kada je riječ o prehrani koja čuva zdravlje jetre, stručnjaci najčešće preporučuju mediteranski način prehrane. On podrazumijeva mnogo povrća, voća, biljnih proteina, ribe i maslinovog ulja, uz ograničen unos crvenog mesa i ultra-prerađene hrane.

„Već više od dvije porcije crvenog mesa tjedno, ili čak jedna porcija prerađenog mesa poput slanine, kobasica i suhomesnatih proizvoda, može predstavljati faktor rizika za masnu jetru“, upozorava doktorica Purohit.

Za mnoge ljude upravo male promjene, poput zamjene gaziranih pića običnom ili gaziranom vodom, mogu predstavljati prvi korak prema zdravijoj jetri i boljem općem zdravlju.